Treba li u Bosni i Hercegovini uvesti drugi krug glasanja za Predsjedništvo? To je dilema koja se redovno javi pred Opšte izbore u našoj zemlji, ali na zamisli samo i ostane. Provjerili smo šta bi drugi krug glasanja poboljšao u razvoju demokratije i jačanju legitimiteta izabranih kandidata.

Teoretski, sadašnja izborna pravila, omogućuju jednom kandidatu za Predsjednšitvo da pobijedi u jednom krugu borbe sa 15 posto glasova. Legitimitet izabranih članova kolektivnog šefa države bio bi pojačan uvođenjem drugog kruga, gdje bi se za glasove birača iznova borili po dva kandidata iz svakog od tri konstitutivna naroda, smaraju upućeni, ali i pojedini kandidati. Tako bi u drugom krugu, na primjer, umjesto na sedam kandidata za jednu fotelju u Predsjedništvu, glasovi bili raspoređeni na dva najjača iz prvog kruga. Javnost bi imala priliku da svjedoči duelima dva glavna rivala za sva tri člana Predsjedništva.

“Ovamo gdje imamo veći broj kandidata, onda se može dogoditi da bošnjački član Predsjendištva bude izabran sa 15-20% glasova tog biračkog tijela. To je sve po zakonu, ali se postavlja pitanje legitimnosti tog bošnjačkog člana, ako ga je izabralo 20-tak % bošnjačkog biračkog tijela”, kazao je Milan Šutalo iz Hrvatskog medijskog servisa.

Zemlje u okruženju, ali i brojne zapadne, odavno imaju prvi i drugi krug glasanja za predsjedničke izbore. Njih od Bosne i Hercegovine razlikuje i to što predsjednici tih zemalja stupaju na dužnost inauguracijom, a ne konstitutivnom sjednicom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što je praksa za zakonodavna tijela. U Hrvatskoj i Srbiji neizvjesnost bude na vrhuncu tek u drugom krugu, pa nema razloga da se to ne uvede i kod nas, ocjenjuje analitičar Velizar Antić.

“Zašto da ne? Ovako pobjeđuje samo prvi. Može neko da pobijedi sa 20 % glasova ako svi ostali ispod njega. Tako bi se dala šansa i onima koji su 3. ili 4. na listi. Ovako jednostavno u prvom krugu se favorizuju samo dva kandidata, i to je to”, istakao je Antić.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine, ne poznaje glasanje za Predsjedništva u dva kruga. U Cetralnoj izbornoj komisiji priznaju da su razmatrali mogućnost uvođenja drugog kruga, ali da se eventualna inicijativa za to treba ozakoniti.

“To su pitanja kojima se treba baviti u neizbornoj godini, u jednoj širokoj javnoj raspravi. To su rješenja koja su prisutna u drugim zemlja a i daju značajan legitimitet izabranim predstavnicima. To je pitanje koje zahtjeva širi elaborat i ne bih mogla ovako ukratko da govorim o tome”, naglasila je Irena Hadžiabdić iz Centralne izborne komisije.

Uvođenje drugog kruga predsjedničkih izbora u našoj zemlji kao ideju podržava većina, ali realizacija ove zamisli mogla bi da naiđe na poteškoće, pogotovo ako se zna da je tema izmjena Izbornog zakona kamen spoticanja godinama.

Borba u prvom, pa onda u drugom krugu glasanja, natjerala bi kandidate sa najvećom podrškom da se u dva navrata dokazuju potencijalnim biračima. Pobjeda u prvom krugu ne garantira tako će tako biti i u drugom. Možda bi tako i u našoj zemlji zaživjela kultura televizijskih duela, koje kandidati velikih stranaka, sada, zaobilaze u širokom luku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.