Makedonski put prema Evropskoj uniji i NATO-u bi nakon završetka procesa promjene imena trebao biti ubrzan, dok će put Bosne i Hercegovine biti dodatno usporen zbog predstojećih izbora i formiranja vlasti. Danas je i zvanično istekao rok. Da smo daleko od kandidatskog statusa za EU za N1 je potvrđeno i u Evropskoj komisiji.
Podrška ulasku Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i nastavku integracija iz godine u godinu pada te se sada nalazi na 56,5 posto podrške stanovnika. Vlasti Bosne i Hercegovine su uspjele dodatno usporiti proces približavanja jer još uvijek nismo odgovorili na dodatna pitanja, a i ne znamo kad ćemo odgovoriti ako je suditi po odgovoru DEI BiH.
“Odgovori BiH na Upitnik i dodatna pitanja biti će uzeti u obzir u toku priprema Komisijinog mišljenja o osnovanosti bh. aplikacije za članstvo. Na osnovu ovog mišljenja i budućim preporukama, Vijeće EU će donijeti odluku o narednim koracima u EU integracijskom procesu zemlje kao i nužnim reformama koje BiH mora provesti”, potvrđeno je iz Evropske komisije za N1.
Najveći problem za Bosnu i Hercegovinu su političke elite koje nemaju viziju napretka zemlje smatra Lejla Ramić-Mesihović iz Vanjskopolitičke inicijative BiH.
“Mi još uvijek nismo razvili jasnu ideju unutar zemlje i unutar naših političkih elita šta je to korist Bosne i Hercegovine i šta je to vizija Bosne i Hercegovine. Zato mi imamo jako veliki problem”, zaključuje Ramić-Mesihović.
Podijeljenost zemlje kada je u pitanju NATO nije novost, ali ni nešto što će uskoro nestati. Bosna i Hercegovina se nalazi u potpunom zaostatku po svim pitanjima, poruka je iz Atlantskog vijeća BiH.
“Svi su nekako u regionu brže i bolje u procesu kada su u pitanju euroatlanske integracije. Čak i Crna Gora koja je zadnja dobila državnost. Mi smo zemlja koja je apsolutno u zakašnjenju. Međutim MAP nije nešto što bi se moglo aktivirati za jedan dan, ako znamo da posljednja tačka stoji sedam godina kao političko pitanje u Bosni i Hercegovini”, pojašnjava Dijana Gupta, Atlantsko vijeće BiH.
Zbog kompleksnosti situcije u Bosni i Hercegovini građane ne bi trebalo, barem ne zasad, pozivati na referendum o EU, a posebno ne o NATO-u, smatra sigurnosni analitičar Jasmin Ahić.
“Realno gledajući u ovom vremenskom periodu za izbore i poslije izbora u nekom budućem periodu od nekih 8 do 12 mjeseci ne bi trebalo sagledavati jednu takvu mogućnost. Mislim da unutrašnjopolitička situacija u BiH i realan status populacijski u Bosni i Hercegovini, posebnice sada, za NATO u ovom trenutku ne bi bio posebno pozitivan”, ocjenjuje Ahić.
Stručnjaci se slažu, a institucije već pomenutim saopštenjima potvrđuju, da Bosna i Hercegovina i njene integracije upravo zbog grešaka ovdašnjih političara još dugo neće biti tema rasprava ni u Uniji, a ni u NATO-u.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
