Bivša istražiteljica Haškog suda i profesorica Univerziteta u Amsterdamu Nevenka Tromp poručuje kako ne treba preuveličavati cijelu priču oko javljanja bivšeg komandanta VRS-a Ratka Mladića u program srbijanske Happy TV. Međutim, napominje kako se mora provesti istraga o ovom slučaju.

“U zatvorskoj jedinici zatvorenici imaju pravo komuniciranja s vanjskim svijetom, međutim svako od njih prije nego dobije pristup sredstvima komunikacije koja uključuju telefon trebaju potpisati jedan dogovor gdje pristaju da ih se prisluškuje. Tako da je za mene prvo pitanje kako je bilo moguće da je Mladić uopće razgovarao s nekim izvan zatvorske jedinice i da ako je taj razgovor praćen da nije prekinut na vrijeme”, kaže Tromp. 

Drugo važno pitanje za Tromp je da se utvrdi preko kojeg se to telefona Mladić javio i komunicirao kako sa svojim sinom tako i sa drugim učesnicima u ovoj emisiji. 

“On očito ima dobru komunikaciju sa svojim sinom koji mu pomaže u odbrani, ali i u jako puno drugih stvari. Ako je bio regularni telefon i regularna telefonska veza onda je Tribunal mogao intervenirati. Ako je to bio nekakav mobilni telefon ili nekakva privatna sprava onda je veliko pitanje kako je to dospjelo u ruke generala Mladića. Ovu stvar ne treba preuveličavati jer je on već u zatvoru i nekakve sankcije protiv njega ne mogu biti veće nego što sad jesu, on je čovjek koji nije na slobodi. Jedino mislim da se to može odraziti na njegovu buduću komunikaciju s vanjskim svijetom”, ističe Tromp. 

Tromp napominje da je veliki problem za post-konfliktna društva kada se velika pažnja stavlja na počinioce zločina, a premala na žrtve istih tih zločina. 

“Mislim da smo sada u situaciji kada rade velike revalorizacije toga šta se desilo u ratu, ko su žrtve i ko su zločinci. Mislim da u nekakvoj nacionalnoj ili nacionalističkoj mitologiji u Srbiji se opet traže mučenici. Srbija je u ratu završila kako je završila. Vođeni su ratovi u njeno ime koje nije pobijedila i sada se traži jedna naracija koristeći Tribunale da se stvorene nove mitološke ličnosti”, ističe Tromp. 

Prema njenom mišljenju toj ulozi niko ne može bolje poslužiti toj ulozi nego osuđenici za ratne zločine. 

“Stvaraju se analogije velikih heroja, velikih mučenika koji su sve napravili za svoj narod i sad stradaju za svoj narod jer naravno njihovo carstvo će biti nebesko i oni će odvesti Srbiju u povijest. Mislim da je važno da se shvati ko je sve bio u toj emisiji. Bilo je dvoje Rusa. Jedna od njih je Jelena Guskova i drugi je bio gospodin Pavel Dorohin koji su oboje članovi Ruskog komiteta za spašavanje i zdravlje Ratka Mladića. Mislim da se treba shvatiti da dok se god na Balkanu raspravlja o dobrim i lošim posljedicama ovih suđenja srpski nacionalisti potpomognuti i ruskom Akademijom znanosti i umjetnosti, a gospođa Guskova je članica te Akademije, već se stvara jedna naracija o ratovima i suđenjima koja ide u prilog srpskim osuđenicima i srpskoj politici devedesetih”, kaže Tromp. 

Tromp ističe kako je Guskova pred Haškim sudom bila višestruki svjedok u korist brojnih optuženika te da na ruskom i srpskom jeziku svojim radovima stvara jednu paralelnu naraciju koja o devedesetima ima puno drugačiji ton u korist Srbije i onih koji su optuživani i osuđivani za zločine. Značajno je da je ova emisija, napominje Tromp, kako je ova emisija pokazala koliko je u Srbiji snažan poticaj da se rehabilituju oni koji su počinili zločine u proteklim ratovima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.