Javnost se danima pita kako će funkcionisati novi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine obzirom na različite političke poglede na pitanja iz domena ove institucije. Analitičari su bez jasnih prognoza. No, podvlače da Predsjedništvo BiH ima odgovornost da zemlju učini stabilnom i homogenom.

“Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati datu mi dužnost, poštovati Ustav BiH, sprovoditi Opšti okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unapređivati ljudska prava i osnovne slobode, te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana”.

Ovo je tekst zakletve koju su danas pred prethodnim sazivom, ali u krnjem sastavu jer inauguraciji nije prisustvovao Dragan Čović, pročitali Milorad Dodik, Željko Komšić, Šefik Džaferović, po mnogo čemu najneobičnija trojka koja će u naredne četiri godine činiti državni vrh BiH.

Različitih su političkih profila, ali i stajališta o državi, državnosti, entitetima, evropskim integracijama i NATO-u, ulozi međunardne zajednice, što se danas moglo čuti i u prvim obraćanjima. Zbog toga ne treba čuditi interes javnosti koja se proteklih dana pita, kako će to zapravo funkcionirati u praksi.

Milorada Dodika u Sarajevo je danas dopratilo vozilo Federalne uprave policije i neobilježeni automobil policije Republike Srpske koja na teritoriji Federacije nema nadležnosti. No, na tome je insistirao.

Osiguranje članova Predsjedništva trebala bi preuzeti Direkcija za koordinaciju policijskih agencija, pitanje je da li će Dodik to dozvoliti.

Zanimljivo da će upravo obavještajna i sigurnosna oblast, najavio je ranije Dodik, biti pod njegovom posebnom pažnom, kao i kako je kazao preskupa vosjka, ali i srpski kadrovi koji se moraju boriti za srpske interese. U svemu će se ponašati vrlo ustavno, dodao je.

Upravo ponašanje Milorada Dodika najzanimljivije je ovdašnjim analitičarima koji se ipak ne usude prognozirati kako će sve izgledati.

Ratni član Predsjedništva BiH Mirko Pejanović kaže kako Predsjedništvo ima odgovornost da pronađe zajednički jezik o važnim pitanjima za BiH i entitete. Tom nema alternative.

Takođe nekadašnji član Predsjedništva Živko Radišić dodaje kako je ovo možda i posljednja prilika da se Bosna i Hercegovina učini stabilnom i homogenom zemljom.

Prvi saziv Predsjedništva izabran je u septembru 1996. godine, a činili su ga Alija Izetbegović iz reda bošnjačkog, Krešimir Zubak iz reda hrvatskog i Momčilo Krajišnik iz reda srpskog naroda, koji će kasnije završiti u Hagu gdje je osuđen za zločin protiv čovječnosti, etničko čišćenje i genocid u Bosni i Hercegovini.

Živko Radišić izabran je u drugi saziv Predsjedništva BiH zajedno sa Alijom Izetbegovićem i Antom Jelavićem.

Izetbegović se povukao nakon dvije godine, njegovo mjesto preuzeo je Halid Genjac, gdje se zadržao svega šest mjeseci. Funkciju za vrijeme valdavine Alijanse za promjene preuzima Beriz Belkić. Visoki predstavnik smjenjuje Antu Jelavića zbog ugrožavanja ustavnog uređenja FBiH i BiH.

Nakon Općih izbora u oktobru 2002. godine, izabran je treći saziv Predsjedništva BiH, koji čine Mirko Šarović, Dragan Čović i Sulejman Tihić. Zbog afere Orao, Šarović se povlači sa pozicije na koju dolazi Borislav Paravac.

U martu 2005. godine visoki predstavnik smjenjuje Dragana Čovića sa funkcije člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na koje Parlament bira Ivu Miru Jovića. U oktobru 2006. godine, izabran je četvrti saziv kojeg čine Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Haris Silajdžić. I u narednom sazivu zadržat će se Nebojša Radmanovć, Željko Komšić, pridružuje im se Bakir Izetbegović.

Nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2014. godine, ponovo je potvrđen Bakir Izetbegović, a u Predsjedništvo su ušli Mladen Ivanić i Dragan Čović kojima je danas zvanično prestao važiti mandat.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.