Theodor Meron, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, u intervjuu za N1 je govorio o izjavama Ane Brnabić, procesima protiv Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Praljka, ali i o presudama koje su najviše obilježile njegovu karijeru.

Očekivano je bilo da će biti razočaran izjavom Ane Brnabić – a za N1 je govorio o razgovorima koje je vodio u posjeti Beogradu.

“Neću govoriti o detaljima našeg razgovora, ono što mogu reći da je to sve u mom obraćanju javnosti koje sam objavio. Nemam toleranciju za negiranje zločina i nultu toleranciju za redefinisanje kriminala, zločina, pogotovo onih koji su bili predmet suda.

Siguran sam da ste upozanti sa mojim stavovima, da je to u nekoliko presuda dokazano da se radi o genocidu prema statutu Tribunala i Konvenciji UN-a protiv genocida. Ne prihvatam da lideri u ovom regionu trebaju ponovo definisati prošle zločine, međunarodna zajednica to neće tolerisati”.

Meron je pozvao na pomirenje i smanjenje tenzija u regionu.

“Ako prihvatimo zločine svi ćemo naučiti lekciju koju smo mogli naučiti od Njemačke u postupku pomirenja protiv nacističkog režima.”

Atmosfera je bila dobra u Srbiji – govorilo se o saradnji, naglasio sam potrebu svih država da idu ka ostvarenju odgovornosti. Tribunali ne mogu donijeti pravdu stotinama ljudi, hiljadama. Obaveza je da se nastavi proces koji smo uvjerljivo počeli u Hagu.”

Da li podržava inicijativu da neki optuženici i osuđenicu dođu u Srbiju ili druge zemlje i služe kaznu?

“To je složeno pitanje. Politika – ne slati ljude da odsluže kazne u Srbiju, BiH ili Hrvatsku nije donesena u Tribunalu. To su uradile UN u Vijeću sigurnosti. To su institucije UN-a. Nakon što se postavilo to pitanje, ta pitanja su dolazile iz Srbije i drugih zemalja. Moj odgovor je bio – obratite se Vijeću sigurnosti.

Ljudi su bili upućeni na suđenja, odslužili su svoje kazne. Imamo pomaka na ovu temu, ali sve je to u rukama Vijeća sigurnosti. Shvatam da situacija uzrokuje probleme za porodice, veliki broj porodica ne može sebi omogućiti putovanje, ali porodice nisu odgovorne za ono što su njihovi članovi porodice uradili. To je sve u rukama Vijeća sigurnosti.”

Komentarisao je i javljanje Ratka Mladića u program Happy TV iz Srbije.

“Znate vjerovatno, dok je Ratko Mladić razgovarao telefonom, to je prikazano onima koji nadziru sistem, kao što je bio i sin Ratka Mladića. Mi nismo znali da je njegov sin bio u studiju, a to je objavljeno – javno.

Da biste se obratili medijima – zatvorenici u Hagu moraju dobiti dozvolu institucija iz Centra za pritvor. Niti su odobrili niti su dali dozvolu. To je pod istragom.

Ako istraga pokaže da je počinjeno kršenje – siguran sam da će Registrar dati svoj zaključak. Niko nije znao da se Mladić obraća medijima.”

Theodor Meron za N1: Nisam trebao biti izuzet

Koliko je turbulencija bilo zbog izuzeća u suđenju Mladiću i Karadžiću?

Ne znam ništa o tim turbulencijama. Prema našim pravilima, kada dođe do odluke da se izuzme predsjednik – to automatski ide do najstarijeg sudije. To je dobio moj kolega Antonetti, u predmetu protiv Mladića je odlučio da izuzme troje sudija. Vjerujem da je odluka bila pogrešna pravno.

Imali smo takvih pitanja u prošlosti, nisu bili uvjereni. Sudska praksa Tribunala je otišla nekim drugim pravcem i bila je štetna za instituciju.

Postupak po kojem je Antonetti radio nije predmet žalbe, ali tužilac je žalio. Da li se može uložiti žalba – sada je pred vijećem troje sudija, vidjet ćemo šta će odlučiti.

Komentarisao je i predmete Mladića i Karadžića, ali i Slobodana Praljka, čija je istraga o samoubistvu nedavno okončana.

“Što se Mladića tiče, to je rana faza postupka. Zamjena troje sudija može se činiti zlokobnim, ali sudija su profesionalci, naći će načina da prevaziđu ove poteškoće.

Karadžić – situacija je nešto drugačija. Kada se direktno obratio sudiji Antonettiju odlučio sam da je to u interesu pravde da se ja povučem. To sam odmah uradio, da se skrati vrijeme ali i finansijski resursi.

Kako sam se povukao, bez obzira na činjenicu da sam bio uvjeren da sam ostao i u jednom i drugom predmetu, da bi žalbi pristupio bez predrasuda. Vjerujem u interese institucija. Ne želim produžiti agoniju. Smatrao sam da sam potpuno objektivan i da nisam trebao biti izuzet.

Očekujem da će odluka o predmetu Karadžiću biti odložena samo nekoliko mjeseci.

Vodili smo našu istragu u slučaju Praljka. Sudija Agius je imenovao bivšeg tužioca da vodi profesionalnu, nezavisnu istragu. Paralelno je išla sa istragom policije Holandije. Obje istrage su utvrdile da nije bilo krivičnog djela. Takve situacije treba izbjeći u budućnosti.”

U razgovoru sa Amirom Krivošijom Theodor Meron je kazao kojih se presuda najviše sjeća.

“Presude kojih se najviše sjećam u u predmetu Krstić i Tolimir genocid. Kunarac za silovanje. Ljudi ne shvataju koja je to revolucija koju smo potakli na način kako smo postupali u predmetima rodno zasnovanih kršenja, gdje je silovanje korišteno kao instrument za etničko čišćenje.

U to vrijeme zakon i pravo nije bio dovoljno razvijen. Nije bilo krivičnih postupaka za silovanje.

Sve to može biti dijelom genocida. Sada smo u novom univerzumu zaštite žrtava silovanja i drugih seksualnih zločina. Nema potrebe da govorim koliko smo proširili krivično djelo genocida.”

Kompletan intervju pogledajte u videu. Razgovarao Amir Krivošija. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.