Nakon skoro dva mjeseca Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odlučila je da će se za popunu Doma naroda parlamenta Federacije BiH koristiti Popis stanovništva iz 2013. godine.

Prema prijedlogu Branka Petrića kao osnova za raspodjelu mandata koristiće se popis iz 2013. godine, te načelo pariteta po kojem će iz svakog od deset kantona unutar Federacije BiH biti delegiran barem po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda. Za ovakvu odluku glasalo je pet članova CIK-a dok su protiv bili Suad Arnautović i Ahmed Šantić čiji prijedlog nije dobio dovoljan broj glasova, a koji se bazirao na popisu iz 1991. godine.

“Ukoliko je to popis iz 1991. godine, čemu se ne protivim, onda je to ovlaštenje zakonodavca i CIK nema ovlaštenja da postupa. Ukoliko je to posljednji popis, mi tek tada imamo ovlaštenja da radimo. Ja razumijem da će to neko možda osporiti i možda vratiti da bude popis iz 1991., ali će morati to da riješi zakonom ili nekim drugim aktom, CIK neće biti odgovoran i ovo bi ostao samo dobar pokušaj da se to riješi”, rekao je Petrić na konferenciji za novinare nakon sjednice CIK-a BiH.

Prema usvojenom rješenju, od 58 delegata, u Dom naroda USK bi delegirao dva Bošnjaka, jednog Hrvata, dva Srbina i jednog Ostalog.

Posavski kanton po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda.

Iz Tuzlanskog kantona bila bi delegirana tri Bošnjaka, jedan Hrvat, dva srpska delegata, te jedan iz reda Ostalih.

Zeničko-dobojski kanton bi imao po jednog delegata iz reda srpskog i hrvatskog naroda, jednog iz reda Ostalih, te tri Bošnjaka.

Bosansko-podrinjski kanton imao bi pravo na po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda.

Iz Srednjo-bosanskog kantona delegirana bi bila tri delegata iz reda hrvatskog naroda, te po jedan iz reda bošnjačkog, srpskog i Ostalih.

HNK bi dao jednog Bošnjaka, tri Hrvata i dva Srbina.

Iz Zapadno-hercegovačkog kantona mjesta u Domu naroda FBiH dobio bi jedan Bošnjak, tri Hrvata i jedan Srbin.

Kanton Sarajevo delegirao bi po tri Bošnjaka i Srbina, dva delegata iz reda Ostalih, te jednog delegata iz reda hrvatskog naroda.

Dva delegata iz reda hrvatskog naroda bila bi izabrana iz Livanjskog kantona, dok bi preostala mjesta iz tog kantona popunila tri delegata iz reda srpskog naroda, te jedan iz reda bošnjačkog naroda.

Ono što je ostao problem je popuna srpskog kluba, priznaje predsjednik Centralne izborne komisije.

“Kada smo ovjerili rezultate opštih izbora, vidjeli smo da u kantonalnim skupštinama ima svega 14 Srba, od potrebnih 17. Svi će oni biti izabrani, ali će opet faliti troje. Međutim, u procesu konstituisanja vlasti u kantonima postoji mogućnost da formiranjem vlada i drugih organa neki od zastupnika odu na te pozicije a da njihova mjesta zauzmu pripadnici srpskog naroda, odnosno da se to riješi prirodnim putem. Ako to ne bude, onda je CIK ovim aktom propisao da će posebnim aktom pitanje popune riješiti posebnim ad-hock aktom, ali to bi bila druga faza”, precizirao je Branko Petrić.

U obrazloženju rješenja za Dom naroda FBiH, Brako Petrić pozvao se na Izborni zakon Federacije, tačnije član 10.12 zakona koji kaže kako se izbor delegata vrši prema posljednjem popisu i u kojem je navedena obaveza proporcionalnosti biranja izaslanika sukladno nacionalnoj strukturi. Na pitanje što je sa Aneksom 7 koji nije zaključen zbog čega je i prema OHR-u relevantan popis iz 1991., Petrić je kazao da šire obrazloženje ostavlja Ustavnom sudu ako dođe do apelacije.

Da se radi o pokušaju kompromisnog rješenja slažu se analitičari, no kompromis ne poznaje pravna struka, već pravo i zakone, naglašava profesor Ustavnog prava Kasim Trnka. Za njega popis iz 2013. ne može biti rješenje. Također upozorava:

“U jednom članu Izbornog zakona piše da će izborna komisija nakon svakog popisa stanovništva, odrediti novi raspored mjesta u Domu naroda. Treba imati u vidu da je popis bio 2013. dakle nije odmah nakon popisa. Drugo, Ustavni sud je izbrisao odredbu iz svakog kantona po jedan predstavnik naroda ako ga ima, a to je ovde primjenjeno. I treće, CIK se rukovodi popisom iz 2013. iako prema Ustavu mora se primjeniti popis iz 1991. za sva izračunavanja do provedbe Aneksa 7 koji nije zaključen”, kazao je Trnka uz opasku kako CIK nije trebao raditi posao Parlamentarne skupštine, odnosno upravo onih koji posljednjih mjeseci stvaraju pritisak da se rješenje nađe.

Uputstvo CIK-a stupa na snagu već ove sedmice i po njemu se može početi s konstutiranjem federalnog Doma naroda, bez obzira na apelaciju koje će sigurno uslijediti prema Ustavnom sudu. Osim ako Ustavni sud donese privremenu mjeru čime se ovo rješenje stavlja van snage, no to je malo vjerovatno, pojašnjavaju u CIK-u.

Što će se desiti ako Ustavni sud BiH u konačnici proglasi nestavnom odrednicu po kojoj se u federalni Dom naroda iz svakog kantona delegirao barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda (apelacija Borjane Krišto), niko od članova CIK-a nije komentirao.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram UŽIVO na ovom linku.