Stižu prve reakcije na pismo dijela Međunarodne zajednice u kome, između ostalog, pišu da Dom naroda nema demokratski legitimitet, te da stari saziv ne može da izglasa Budžet FBiH. Možda Dom naroda nema legitimitet , ali se mora osigurati kontinuitet vlasti, poručuju predstavnici vlasti, ali i stručna javnost.

Samo dvije kantonalne skupštine odlučile su ko će u zgradu u ulici Hamdije Kreševljakovića 3. Njih pet CIK-u je dostavilo kandidatske lite, a tri skupštine nisu ni to učinile. CIK je zbog toga uputio urgenciju:

“Nažalost, moramo konstatovati da su zakonski i ustavni rokovi istekli i da ni ovaj put kao i u ranijim izbornim ciklusima, posredni izbori za Dom naroda Parlamenta FBiH nisu provedeni u roku. Mi u ovom trenutku ne znamo kada će taj proces biti završen”.

Mandat delgata iz dosadašnjeg saziva istako je prije tri dana. Stiglo je i pismo OHR-a, Delgacije EU i ambasade SAD. Kažu, ovi delagati nemaju demokratski kapacitet da odlučuju.

“Dopuštati starom sazivu Doma naroda da donosi odluke nakon što su izbori već održani, a neki kantoni već odredili svoje delegate za Dom naroda, predstavljalo bi opasan presedan, koji bi se mogao zloupotrijebiti kako bi se dalje odgodilo formiranje organa vlasti u BiH, što je neprihvatljivo”, zaključuju u OHR-u.

Pred Domom naroda je da usvoji Budžet FBiH za 2019. godinu. Sekretar Doma naroda Izmir Hadžiavdić ne vjeruje da će stari saziv ponovo zasjedati.

“Nakon stavova ureda Visokog predstavnika, i ambasade SAD sumnjam”, ističe Hadžiavdić.

Dugogodišnji poslanik u Parlamentu Bosne i Hercegovine i član Predsjedništva Šefik Džaferović poručuje, tačno je da je prestao legitimitet, ali dodaje kako kontinuitet u radu institucija mora postojati.

“Nije moguće da prestane sa radom jedna institucija. Sve dok ne bude izvršena implementacija izbornih rezultata i ne budu izabrani ljudi koji će preuzeti odgovornost. Ne možemo ostaviti državu bez Doma naroda, entitet bez Doma naroda”, ističe Džaferović.

Ovo je dva puta potvrdio i Ustavni sud BiH, poručuju iz Doma naroda Parlamenta FBiH.

“Gospodin u to doba Sulejman Tihić, potpredsjednik ili predsjednik Doma naroda Parlamenta BiH podnio je zahtjeva za ocjenu ustavnosti, čini mi se, Zakona o izvršenju budžeta RS, pa su iz RS osporavali njegov legitimitet jer je istekao mandat Domu naroda Parlamentarne skupštine. Tada je Ustavni sud rekao da postoji zakonodavni kontinuitet jer nije izabran novi Dom”, podsjeća Hadžiavdić.

Zakonodavstvo u BiH ne definiše šta tačno treba raditi u situaciji poput ove, kaže stručnjak za Ustavno pravo Nedim Ademović. Pojašnjava, treba ocjeniti šta je manja šteta. Za Međunarodnu zajednicu, Ademović kaže da nema kredibilitet da daje savjete i to iz dva razloga:

“Prvi je da je Međunarodna zajednica dozvolila da Parlament FBiH radi sa nepopunjenim klubom Srba što nije prihvatljivo u 20. vijeku, a kamo li u 21., a drugi je što je visoki predstavnik izjavio nedavno da se odluka CIK-a mora zasnivati na popisu iz 1991. godine, a CIK je uradio suprotno i nakon toga nije došlo do bilo kakve reakcije Ureda visokog predstavnika”.

U skladu sa mišljenjem međunarodne zajednice dosadašnjim delegatima je istekao mandat, kaže sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH, te pojašnjava da su im time prestale obaveze, ali i pravo na plate i naknade.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.