Dan nakon izbora Gordane Tadić na poziciju glavne tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine stižu podijeljeni komentari lidera političkih partija - u prvom redu SNSD-a i SDA. Vezuje li se ovaj izbor uz kontekst zahtjeva SDA o mogućem preispitivanju imena entiteta Republika Srpska i na koji način...

Imenovanje Gordane Tadić na poziciju glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine uslijedilo je na dan najave Stranke demokratske akcije o mogućem preispitivanju imena Republike Srpske. Lideri SDA i SNSD-a jučerašnja dešavanja različito tumače, ali se slažu da slijed događaja nije slučajan. Dva dana uoči izbora glavnog tužioca SDA saopštava da je nedopustivo etničko čišćenje Bošnjaka sa čelnih funkcija u pravosudnim institucijama.

“Sve je to dio paketa. I taj tužilac je izraz dominacije i nekih dogovora u BiH na račun Bošnjaka. Bošnjaka definitivno nema kroz strukturu državnih institucija BiH onoliko koliko bi ih trebalo biti po Ustavu, a taj vrh pravosuđa je etnički očišćen. Mi smo uporno upozoravali da se protivustavna stvar desila i namjerno uradila uz spregu onih koji žele da očište Bošnjake da onda krenu masovno sa procesima”, zaključio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Do sada nisam vidio dokaz bilo kakve neprimjerene veze nosioca pravosudne funkcije sa bilo kojim političarem, izjavio je predsjednik VSTS-a BiH Milan Tegeltija govoreći prvenstveno o svojoj i funkciji Gordane Tadić.

“To su klasične špekulacije. Takve špekulacije postoje prije svega za mene pa ako bih ja te špekulacije prihvatio za Gordanu Tadić, koje su ničim argumentovane, onda bih morao prihvatiti i za sebe jer za mene kažu da sam Dodikov čovjek – te iste špekulacije i u istim medijima. Prihvatanje špekulacija nije način ni moga rada niti je to uobičajen način institucije u kojoj ja radim”, kazao je Tegeltija.

Lider SNSD-a Milorad Dodik je ocijenio kako se “SDA veoma upliće u pravosuđe” i objašnjava da je Tužilaštvom BiH nezadovoljan jer ga smatra “vanustavnim”. Politička prošlost obilovala je Dodikovim najavama i izjavama o održavanju referenduma o radu državnog suda i tužilaštva, a odluka je kasnije suspendovana. Za N1 je na ovaj način komentarisao izbor Gordane Tadić:

“Nema to značaj ko je tamo tužilac ili ko je sudija, ovo je jedan nakaradan sistem izbora. Nigdje u svijetu jedna neformalna grupa ne bira tužioce. To uvijek biraju državni organi – da li ga bira suveren, odnosno predsjedništvo ili predsjednik, ili vlade, ili Savjet ministara, ili Parlament, ali nikada, nikada jedna izopštena grupa koja se zove Visoki sudski i tužilački savjet. To nijedna država na svijetu ne poznaje”.

Pomenuvši primjere procesa protiv Bože Mihajlovića i Gorana Salihovića u svom izlaganju programa VSTS-u Gordana Tadić kratko je govorila o procesuiranju korupcije. Nešto duže je izlagala o narušenim međuljudskim odnosima, zaplašenosti i stresu koji je zatekla od kako je v. d. glavnog tužioca. Dobila je podršku devet članova Savjeta.

“S jedne strane postoje pozitivni pomaci, s druge strane još uvijek ne postoje dovoljno dobri rezultati u području korupcije i organizovanog kriminala. (Mislite li da će Gordana Tadić imati kapacitet da to promijeni u narednih šest godina?) Da ne mislim ne bih glasao za nju”, istakao je Tegeltija.

Statistički podaci iz Izvještaja o radu Tužilaštva BiH za 2017. ukazuju na ukupno 166 potvrđenih optužnica protiv 320 osoba. Konkretno, u predmetima privrednog kriminala podignuto je najviše optužnica – 88 protiv 118 osoba, za ratne zločine 38 optužnica protiv 89 osoba, a za organizovani kriminal 21 optužnica protiv 89 osoba. Za krivična djela korupcije svega 9 optužnica protiv 26 osoba i nijedna optužnica za terorizam. Osuđujućih presuda bilo je 122 protiv 198 osoba. Podaci za 2018. tek će biti sumirani.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook|Instagram i UŽIVO na ovom linku.