Da li su simultani protesti u nekoliko balkanskih zemalja uvertira u balkansko proljeće? To pitanje postavlja i švicarski list Neue Zurcher Zeitung, osvrćući se na proteste u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i pokret Pravda za Davida. A mi smo provjerili koliko je ovakav ishod moguć i da li je do 2019. preživio buntovnički duh studenata "šezdesetosmaša?
Hiljade demonstranata u Tirani traže ostavku vlade i prijevremene izbore. Suzavci koje policija baca na demonstrante, demonstranti kamenje na policiju, haos na ulicama. Tako je albanska prijestolnica izgledala i prošle sedmice.
Ostavku državnog vrha tražili su i demonstranti na ulicama Podgorice. I opozicija pozvana da napusti crnogorsku skupštinu i bojkotuje sve izbore.
“Dosta je bilo privatizacije ove države, dosta je bilo uništavanja resursa, dosta je bilo vladavine kriminala!” kazala je Marija Backović, profesorica
Slične poruke šalju građani Srbije u eter već sedmicama. Protest pod sloganom “Jedan od pet miliona” u trinaestom izdanju:
Neue Zurcher Zeitung piše i o pokretu “Pravda za Davida”. Radi se o autokratičnosti Milorada Dodika, kojom je Dodik instrumentalizirao državni apararat, piše švicarski list, pitajući se – sprema li se “Balkansko proljeće?
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Srbije ne vidi takav ishod.
“Ti protesti međusobno nisu povezani. Jedina koincidencija je da se dešavaju nekako u isto vreme. Doduše u Albaniji su počeli nešto ranije, u Crnoj Gori nešto kasnije. No, svi ovi protesti su priča za sebe. Na primjer, građani Srbije možda i ne znaju, osim onih koji prate dešavanja u susjednim zemljama, da se u Albaniji dešavaju protesti.” rekao je za N1.
Kada su u pitanju protesti u BiH, profesor sociologije i filozofije Asim Mujkić vidi otežavajuću okolnost:
“Ovdje država se javlja kao gotovo jedini poslodavac. Vi ste ovdje u situaciji da, uglavnom, dobar dio ljudi ovisi od različitih političkih elita. Ostatak je suvišan i taj se suvišak odljeva posljednjih mjeseci, godinu. Gubimo količinski te ljude koji mogu izaći na ulicu.” istakao je profesor.
Studentski pokreti ‘68. bili su dio masovnih pobuna. Provjerili smo je li duh “šezdesetosmaša” preživio do 2019. u Sarajevu – upravo na Fakultetu političkih nauka:
Na pitanje da li ima razloga za proteste u BiH, studenti najčešće nisu htjeli da odgovore.
“Ima. Zbog kvaliteta školstva, događaja koji se dešavaju”
“Nemojte mene”. Zašto ne? “A, nemojte”
“Ne, hvala”
“Žurim, Boga mi”.
“Mi smo jako pasivno, jako pasivno društvo. Uvijek čekamo da neko drugi uradi nešto za nas.”
Ali ti si jedan od rijetkih studenata koji je želio pred naše kamere?
“Ne znam, meni je ta opća pasivnost mladih jako čudna.”
Građansko zadovoljstvo većih razmjera vidjela je BiH u februaru prije pet godina. No proljeće u ovoj zemlji dolazi. Ali, kalendarski.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad
