Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović održala je konferenciju za medije u svom uredu na Pantovčaku kako bi izvijestila o proteklim aktivnostima na planu vanjske politike, posebno se osvrnuvši na svoju ulogu u jačanju prava žena, ali i na ostale aspekte kao što su članstvo Hrvatske u EU-u i NATO-u, Brexit, odnos prema Srbiji i Rusiji, položaj Hrvata u BiH, proširenje EU-a na jugoistok Europe itd.

– Važno da Rusija podupire suverenitet BiH –

Na pitanje novinara da komentira navode o izgonu građana BiH iz Hrvatske od strane Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske (SOA) zbog navodne povezanosti s terorizmom te optužbe ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da su skupine u BiH naoružavane od strane SOA-e kako bi se potvrdila predsjedničina izjava kako u BiH buja ekstremizam, Grabar-Kitarović je odgovorila kao je govorila o tisućama ekstremista u BiH i na području jugoistoka Europe, a ne o tisućama pripadnika ISIL-a u BiH, dodavši kako je ta činjenica potvrđena i u međunarodnim krugovima.

“Što se tiče pitanja oko uloge SOA-e, nemam namjeru sudjelovati niti poticati propagandu pojedinih političkih krugova u Bosni i Hercegovini“, kratko je zaključila hrvatska predsjednica.

Odnos Hrvatske s Rusijom ocijenila je važnim i dodala kako se s Rusijom treba držati tzv. dvokolosiječne politike, na tragu EU-a i NATO-a.

“Meni je bitno da Rusije podupire suverenitet i teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine, što je predsjednik Putin više puta potvrdio“, kazala je predsjednica Hrvatske.

Dodala je kako se Rusija zalaže za poštivanje Daytonskog sporazuma i za konstitutivnu jednakopravnost Hrvata u BiH. U skladu s tim, kazala je kako Hrvatska nastavlja dijalog s Rusijom te kako njezin poziv upućen Putinu da posjeti Hrvatsku i dalje vrijedi, no kako očekuje da će se taj posjet realizirati sljedeće godine, bez obzira tko bio nakon izbora predsjednik Republike Hrvatske.

– Pitanje nestalih sa Srbijom neriješeno –

Svoj sastanak i razgovor s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem u Zagrebu ocijenila je pozitivnim, istaknuvši kako je potrebno razgovarati s obzirom da su “u vrijeme rata i agresije velikosprskog režima” aktivno razgovarali predsjednici Tuđman i Milošević kako bi se postigla rješenja.

“Uspjeh Hrvatske je da je u Strategiju proširenja na Zapadni Balkan ušao i uvjet da prije stupanja u članstvo EU države kandidatkinje moraju riješiti otvorena pitanja sa susjednim državama. Ne želimo nikoga ucjenjivati, ali realno gledajući, moramo iskoristiti prava koja imamo i to je na korist građana i jedne i druge države”, klazala je Grabar-Kitarović.

Naglasila je ipak svoje nezadovoljstvo zbog neriješenog pitanja nestalih između Hrvatske i Srbije.

– EU će izaći jača iz Brexita –

“Moje je uvjerenje da će Europska unija izaći jača (iz Brexita). Ova je kriza doista upozorila na to da ni EU, ni mir, sigurnost, zajedništvo, solidarnost, ne možemo uzeti zdravo za gotovo”, ocijenila je hrvatska predsjednica.

Grabar-Kitarović smatra kako se Brexit neće značajno odraziti na Hrvatsku, no istaknula je kako će Hrvatska u Europskom parlamentu imati 12 zastupnika ukoliko Velika Britanija iziđe iz EU-a, a 11 ukoliko ta država još ostane članica. Tu neizvjesnot navela je kao razlog svog čekanja do zadnjeg zakonskog roka za raspisivanje izbora za Europski parlament u Hrvatskoj.

Poručila je kako postoji mogućnost da će suradnja Hrvatske s Velikom Britanijom osnažiti nakon Brexita za kojega je ustvrdila kako je “gotova stvar”.

Upozorila je na veliku sumnju hrvatskih građana prema europskim političarima i pojavu erozije povjerenja, istaknuvši kako se briselska politika mora približiti ljudima te kako se EU političke elite udaljavaju od ljudi.

Kolinda Grabar-Kitarović je u svom obraćanju medijima navela velik broj visokih političkih dužnosnika, od predsjednika država do predstavnika UN-a i EU-a s kojima se sastala u protekla tri tjedna, dijelom kao domaćin, a dijelom tijekom vanjskopolitičkih posjeta.

Naglasila je svoje zalaganje za prava žena i jednakost spolova te borbu protiv obiteljskog nasilja, spomenuvši svoj govor održan nedavno u Europskom parlamentu na tu temu.

Kao važne teme svoje vanjske politike unutar EU, Grabar-Kitarović je navela ulazak Hrvatske u Schengen, predsjedavanja Vijećem EU, stanje na jugoistoku Europe i položaj Hrvata u BiH, proširenje EU i predstojeći izbori za Europski parlament te Inicijativa triju mora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad