Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora kazao je da sumnja da će se vlast na nivou Bosne i Hercegovine formirati tokom maja. On je govorio i o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, reformi Ustava BiH, ali i o administrativno-teritorijalnoj reorganizaciji.

Dok je Bosna i Hercegovina bez vlasti mjesecima, ne prestaju optuživanja čelnika stranaka. Da li se nazire skora uspostava vlasti?

“Volio bih da mogu pozitivno odgovoriti, ali sumnjam da je svibanj rok kada ćemo dobiti vlast na obje razine. Ne treba zaboraviti da neki kantoni nisu formirali vlast, a oni koji su formirali izgleda su u fazi promjene većina. Nije to ništa novo, imali smo iskustva s tim. To samo govori o problemu ustavno-pravnog poretka, odnosno o neupravljivosti. Moramo se pozabaviti prethodnim pitanjem – a to je postići, dok je minimalni konsenzus o BiH, o njenoj budućnosti da bi mogli u sadašnjosti imali protočnost odlučivanja. Isto tako, ne treba sve adresirati odgovornosti na koncept države i Dejton. Mnoge stvari su se desile, a one koje su se trebale desiti nisu”, kazao je Ljubić.

“Za sedam mjeseci da napravimo jednu inventuru, šta je to napravilo Predsjedništvo, da tako kažem osim formalno protokolarnih odluka nije bilo suštinskih odluka. Prema tome, bojim se da neće doći brzo do formiranja vlasti jer mi se čini da preko procesa formiranja vlasti pokušavaju se riješiti pitanja koja spadaju u domen prethodnih pitanja gdje se predstavnici konstitutivnih naroda trebaju dogovoriti da bi išlo lakše. Tu spada i položaj entiteta, nadležnosti entiteta, proces integracija BIH u EU i NATO i tako dalje. To se ne može riješiti kroz formiranje vlasti, to se rješava političkim dogovorom”, izjavio je u Danu uživo na N1.

Na pitanje o DF-u u vlasti – kako se ta stranka definisala i kako će sarađivati u narednom periodu, Ljubić je kazao:

“DF se sam svrstao u bošnjačku reprezentaciju. Sama činjenica da je DF pozvan u vlast od SDA, i da su oni na to pristali. Ne kažem to samo ja, to govori i ostatak probosanskog bloka, lijevi takozvani blok, gdje su Naša stranka, SDP. Na kraju krajeva – DF je tu nastupio dosljedno. Jasno je da su Željka Komšića 99 posto izabrali glasovi Bošnjaka u Predsjedništvo, što nikome nije koristilo. To je i razlog ovog odugovlačenja. Kažem, mi kao HNS niti želimo niti možemo niti nam je to stav utjecati ko će predstavljati Bošnjake u Vijeću ministara. Mogao bi to još i SBB i to ako se desi – niti želimo niti možemo na to utjecati.”

Prema njegovom mišljenju – HNS od svog osnivanja iznosi principe na kojima smatra da Bosna i Hercegovina može biti funkcionalnija.

“HNS odavno, od svog osnivanja je iznio principe na kojima smatra da BiH može biti funkcionalna. Kao dogovor legitimnih predstavnika njezinih konstitutivnih naroda. Da bismo pristupili tom koraku, novom društvenom dogovoru, koji je bio naš autentični izraz volje, a ne nametnut od strane spoznora iz vana – moramo biti u stanju izabrati legitimne predstavnike. To je Hrvatima onemogućeno u više navrata. U kontinuitetu od Dejtona u RS smo imali izvršnu vlast bez Hrvata, da ne ispadne da smo govorim o Federaciji”, kazao je.

“Ja bih rekao, 95 posto Hrvata koji su ostali u BIH žive u FBiH. Primarno je da tu očuvam subjektivitet da bismo onda mogli utjecati na položaj Hrvata u drugom entitetu. Prema tome, prva stvar je promjena Izbornog zakona. Što se tiče drugog koraka – koji je neophodan BiH, bilo koje administrativno rješenje mora biti simetrično u odnosu na tri konstitutivna naroda. To mora biti riješeno na isti način, a ne kao sada, da imamo dva entiteta, jedan apsolutno srpski, drugi apsolutno bošnjački. Nitko se ne treba bojati ovih naših prijedloga, jer nikakvo rješenje ne može biti doneseno bez konsenzusa. To mora biti dogovorno rješenje. Jasno je da ni ovako ne može. Entiteti se na neki način pokušavaju naoružavati, kud to vodi. Te stvari moraju doći do tog stupnja da o tome razgovaramo”, naveo je.

Izvještaj Valentina Inzka u UN-u govori o predstavnicima Hrvata koji ne priznaju presude međunarodnih sudova i pozivaju formiranjima paradržave. Ljubić je rekao da administrativna i teritorijalna reforma nemaju veze sa paradržavom na teritoriji BiH.

“Nisam primijetio da tko od Hrvata formiraa paradržave. Mi govorimo o implementaciji Izbornog zakona. Prijedlozi da uđemo u razgovore o Ustavnoj reformi koja će uključivati novu teritorijalni i administrativnu jedinicu se ne može ni na koji način ocijeniti kao stvaranje paradržave. Jamčim vam, ne postoji relevantna organizacija koja hrvatsko pitanje vidi izvan BiH. To moramo svi prihvatiti kao takvo. Mi ne vidimo rješenje izvan BiH. Administrativno-teritorijalna reorganizacija mora biti pravednija. Mi imamo 14 vlada, 14 Ustava. To ne može sebi dozvoliti ni zemlja 14 puta veća od BiH. Smatram da je potrebno otvoriti široki društveni dijalog”, poručio je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a.

Njegova preporuka je i ta da instituti uđu u dijalog oko ovih pitanja.

“Instituti iz BiH trebaju ući u znanstveni i stručni dijalog i pomoći političarima i građanima da shvate šta BiH može pokrenuti iz zastoja. Politički dijalog to treba saslušati i donijeti odluke, ako želimo korak naprijed. Ja radim u Saboru Hrvatske, mi za jedan mjesec donesemo zakona kao BiH za čitav mandat. Ne može država u ovakvoj dinamici odlučivanja ispuniti uvjete za EU u vremenu u kojem bi mi željeli. Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja, do 2025. neće ući u EU. Šta može BiH očekivati kada dvije godine pokušavamo dobiti kandidatski status, a zapinjemo oko tehničkih pitanja. Ima neka domaća zadaća koju moramo ispuniti”, ispričao je u razgvooru za N1.

S druge strane – postoje navodi da Dragan Čović planira imenovati vladu Herceg Bosne?

“To ne odgovara realnosti. Ja rukovodim sa glavnim vijećem HNS, tu smo da definiramo i razgovaramo o strateškim pitanjima. Ništa što HNS diskutira, što zaključuje, ne planira implementirati van institucija BiH. To nema parainstitucionalnog djelovanja.”

Za kraj govorio je o i izborima za Evropski parlament, a komentarisao je i najavljeni dolazak Angele Merkel u Zagreb.

“Na taj način je dala značaj Hrvatskoj u EU. Mi to u BiH trebamo pozdraviti. Hrvatska sljedeće godine predsjedava Evropskom unijeom. Iskoristit će to da regiju što više približi EU, jer je to hrvatski interes. Toga je svjesna i Angela Merkel. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje posjećuje. Hrvatska ima proevropsku vladu, Plenković ima veliki ugled u EU. U Europi kada jača populizam – mislim da hrvatsko predsjedanje je važno i za EU. Markel, Macron koji su predvodnici EU pogotovo u fazi Brexita su to uvidjeli i taj dolazak Merkel u Zagreb govore o tome da bi Hrvatska trebala igrati posebnu pozitivnu ulogu na približavanju zemalja jugoistoka Evrope Evropskoj uniji.”

Pogledajte snimak kompletnog razgovora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija zaAndroid|iPhone/iPad