Živa na termometru još uvijek se ne spušta ispod 35 stepeni Celzijusa. Vrelo je u cijeloj Evropi, a u Bosni i Hercegovini kažu da nisu iznenađeni ovakvim naglim porastom temperatura. Do jeseni je dugo, a vruće ljetne mjesece lakše je preživjeti uz savjeta stručnjaka.
Ove godine, pravih proljetnih dana gotovo da i nije bilo. Nakon čizmi i jakni, pravo u papuče, šorceve i tanke majice. Paklene vrućine još neće prestati, upozoravaju meteorolozi, a na ulicama glavnog bh. grada građani sa šeširima, kačketima, osvježavajućim napicima, sa sladoledom i u laganoj odjeći. Neki ipak dobro podnose visoke temperature.
ANKETA:
– Ovo je neka normalna temperatura, s obzirom da sam malo i Hercegovac, pa mi je temperatura ok, bolje opet nego u Mostaru.
– (Kako se rashladiš?) Pa ne znam, sladoled i sve što se ljeti radi.
– Ja evo šetam, srela priju, pa malo sa njom pričam, ništa posebno. (Dakle, vama nije ništa pretjerano vruće?) Ne, ne, meni ne smeta.
Kakogod, način života trebali bismo prilagodit vremenskim uslovima. Sve kreće od prehrambenih navika, poručuju nutricionisti. Oni na listu nepoželjnih obroka na trpezi stavljaju prženu i brzu hranu, pa bi, kažu, bilo dobro da bar na neko vrijeme izbjegavamo pizzu, hamburgere, peciva i kolače.
“Ujutro ne forsirati teške obroke, pokrenuti se tečnim početkom, neka limunada, dodati u to malo đumbira, koji pročisti naše disajne puteve i probavni sistem. Onda krenuti nekom laganom salatom, koja može biti i voćna salata od sezonskog voća, dodati nekih lijepih orašastih plodova, kako bismo sve balansirali i onda krenuti sa supama, čorbama, salatama i na kraju imati jednu lijepu riblju večeru”, kaže Amela Ivković O'Railly, nutricionistica.
Najvažnija od svega je adekvatna hidratacija. U prevodu unositi dovoljno vode, ali hidratacija podrazumijeva i konkretne obroke.
“Slana hrana nam je jako bitna, ali tečna slana hrana, tako da su neke hladnije supe i čorbe trebale biti fokus, tako da možemo pokušati da doručak ili ručak i večera budu sa bar porcijom supe”, dodaje Ivković O'Railly.
U trci s vremenom, automobili su potreba, a klima uređaji u njima neophodni. Ispred jednog klima servisa u Sarajevu gužva. Ali i prilikom hlađenja na ovaj način treba biti oprezan.
“Mislim teško je ljudima dati upute i kazati spustite samo 5, 10 stepeni od vanjske. Vani, na suncu zna biti 45 stepeni na suncu i kod nas, u hladu je oko 35, kad je pravo vruće i sad nekome kazati da on u auto to stavi na 25 ili 30, neće, svako to naštima na 20, na 17. Ne treba to tako, pogotovo ako to uradite nemojte okrenuti satnice na sebe, nemojte na koljena, na lice, na zglobove, na laktove, okrenite na šoferšajbu, jer je gore topli zrak koji treba da ohladi onaj rashlađeni zrak”, pojašnjava Mualem Bašalija, serviser klima uređaja.
I dodaje da ne čekate da se autoklima isprazni ili pokvari, nego je neophodno redovno servisirati, prvenstveno radi zdravlja i štetnih materija u klimama. Juli je tek počeo, pred nama je dugo, toplo ljeto, koje se uz savjete stručnjaka može lakše prebroditi.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
