Zadnja faza genocida i jeste poricanje. Zaista moramo imati jednu transgeneracijsku promjenu da bi se suočili sa poricanjem genocida. Potrebne su nove mlade generacije, a iskustvo Njemačke pokazuje da treba pedesetak godina da dođe do promjene, kazala je za N1 Velma Šarić, direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja.
Godinama radite na pomirenju u BiH i kreiranju održivog mira. Koliko smo danas daleko od tog cilja?
Jako smo daleko od cilja pomirenja. I sam pojam pomirenje je problematičan, možda je neadekvatan. Šta to pomirenje znači? Da li podrazumjeva da se desi od žrtava i zločinaca. Pomirenje kao pojam je zaista daleko od Bosne i Hercegovine i cijele regije. Ne postoji politička volja, dok nemamo priznanje, prisustvo političara na obilježavanju zločina – ne možemo govoriti o pomirenju.
Kako komentarišete podijeljenost stavova u BiH kada govorimo o Srebrenici?
Ta podijeljenost stavova trajat će sve dok postoji političko poricanje na najvećem nivou i nemanje političke volje da se sagledaju ti zločini. Zadnja faza genocida i jeste poricanje. Zaista moramo imati jednu transgeneracijsku promjenu da bi se suočili sa poricanjem genocida. Potrebne su nove mlade generacije, a iskustvo Njemačke pokazuje da treba pedesetak godina da dođe do promjene. To jeste zaista dugo, mnogi od nas neće dočekati da vide posljedice pomirenja. Veliki je problem što o genocidu i ratnim zločinima ne možemo pričati u školama. Imate tri narativa. Imate konstantno negiranje od Vlade Republike Srpske koja je nedavno formirala komisiju koja će ispitivati ono što je Haški tribunal dokazao, kao i lokalni sudovi. Oni rade na sistematskom poricanju. To je jako loše jer će ta misteriozna komisija početi da kreira kvazinarativ ili lažni narativ u koji će ljudi početi da vjeruju. Ta misteriozna komisija će iznenada početi da utvrđuje neke “činjenice” koje Haški tribunal navodno nije i sistematski će ih plasirati kroz medije. I kada imate neobrazovano stanovništvo pogođeno lošom ekonomskom situacijom počinje da vjeruje u te narative i da ih plasira sljedećim generacijama. To je pravi problem.
Imate običaj reći da svaka pojedinačna tragedija zaslužuje poštovanje, bez obzira sa koje strane dolazi?
To je pristup Centra za postkonfliktna istraživanja. Od kada smo formirani željeli smo da vidimo šta su problemi kada je u pitanju suočavanje sa prošlošću. Svi govore da nemaju prostor da predstave svoju tragediju. Zbog toga smo pokušali da se stavimo u tuđe cipele. U ratu u Bosni i Hercegovini je ubijeno preko 100.000 ljudi. Pokušali smo mladima dočarati, bez obzira kojoj etničkoj i vjerskoj grupi pripadali, da pokušaju zamisliti taj broj. Dok ne razvijemo empatiju prema drugom ili drugačijem nećemo moći da razvijemo pomirenje.
Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez dozvole. Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
