Osim političkih podrhtavanja u BiH, predhodnih dana podrhtavalo je i tlo u okolini Sarajeva i Tuzle i to u više navrata. Jačina zemljotresa blizu Tuzle jučer je bila 4,7 stepeni Rihterove skale. Seizmolozi tvrde da Bosnu i Hercegovinu svaki dan zadesi nekoliko zemljotresa, ali su slabije jačine i inteziteta, i ne osjete se. Područje Balkana prethodih pola vijeka pogodilo je nekoliko jačih potresa, s ljuskim žrtvama. Jesu li slični mogući u budućnosti, ne može se govoriti, jer ova prirodna katastrofa nije predvidiva, poručuju stručnjaci.

Zufer Mulović kaže da se ne plaši zemljotresa, ali da nije lagodno osjetiti podrhtavanje tla. Prisjeća se kobne 1969. godine i zemljotresa u Banjaluci, ali i onih iz susjednih zemalja, iako su njihovi epicentri bili daleko od Sarajeva.

“To je bilo u Crnoj Gori kad je bio zemljotres, osjetio se dobro i u Sarajevu. Onda sam stanovao u prizemlju, pa sam čak i izletio koliko je dug bio zemljotres”, kaže Mulović.

Zemljotres je prirodna nepogoda koja se ne može predvidjeti. Najčešće traje svega nekoliko sekundi, rijetko duže od cijele minute. Područje Zapadnog Balkana i nije specifično po jakim zemljotresima. Ipak, postoje dijelovi Bosne i Hercegovine, koji su podložiji podrhtavanju tla.

“Tu vam se nalaze neki veći gradovi poput Banja Luke, Doboja ili Tuzle, imamo i drugu zonu, tu su Grmeč, Livno ili Mostar, a možemo govoriti i o planinama, to je područje planina Majevice, Motajica, Vučjak itd.”, pojašnjava Vedran Zubić, profesor geografije.

Banjaluka je šezdeset devete podrhtavala u mjeri od preko 6 stepeni po skali Rihtera. Profesor Zubić smatra da nije isključeno da BiH mogu zadesiti i jači zemljotresi, ali bez panike, na prirodne pojave poput takve se ne može utjecati.

Građani BiH ne strahuju od zemljotresa:
“(N1: Jel se plašiš zemljotresa?) Ne plašim.”
“(N1: Šta uradiš kada osjetiš zemljotes?) Ništa, nastavim raditi ono što sam radila.”
“Ne plašim. A kad osjetim zemljotres, čekam da prestane.”
“Ništa ne uradim, gdje sjedim, ostanem na istom mjestu.”
“Ne plašim se ničega. Kad osjetim zemljotres, sakrijem se ispod nečeg sigurnog i čvrstog.”

U slučaju zemljotresa, nerijetko čujemo obavezan savjet skrivanja ispod štoka. Mit ili pak istina?

“To je tačno, u suštini trebate se sakriti ispod stola ili ispod bilo kakvog prostora koji će vas štititi od obrušavanja, to je najbolje ispod štoka, jer neće onaj tavan vam pasti na glavu, zato vam kažu da se sakrijete ispod štoka”, pojašnjava Zubić.

Pored toga, važno je ne paničariti, ne pokušavati bježati i zaštiti glavu.

“Može vam luster dobro pasti na glavu u slučaju recimo tri Rihtera, sigurno će vam luster pasti na glavu. Pazite, dnevno se tri dogode u BiH, ali ih mi ne osjetimo, nekad se cuke i mace kreću nezgodno, ptice se kreću čudno, ali ih mi ne osjetimo. To bude možda jedan stepen Merkalijeve, veći potres izazovu navijači Bešiktaša, ali oni se stalno dešavaju”, dodaje Zubić.

Zemljotresi u BiH posljednjih godina nisu rijetkost, ali i ne izazivaju veliku štetu. Na listi onih najgorih na ovim područjima je zemljotres u Skoplju 1963, tada je poginulo preko 1.000 ljudi. U Banjaluci je 69 poginulo 15 ljudi, a više od hiljadu bilo je povrijeđeno. 1979. snažan potres pogodio je Crnu Goru. Poginula je 101 osoba u Crnoj Gori i 35 ljudi u Albaniji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad