Damir Marjanović, profesor na Burch univerzitetu bio je gost Newsrooma povodom početka školske godine. Govorio je o reformi obrazovanja, dobrim i lošim stranama obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, potrebama učenika ali i potrebama nastavnika.
“Trend odlazaka iz BiH definitivno utiče i na zamjetan trend pada broja učenika u osnovnim i srednjim školama i to je najveći problem BiH – ni ANP, ni predsjedavajući Vijeća ministara, nego nedostatak klinaca i klinceza”, naglasio je Marjanović.
Prvi korak u sprečavanju trenda odlaska porodica iz Bosne i Hercegovine, prema njegovom mišljenju, bio bi reforma obrazovanja u kojoj ćete poželjeti da i vaše dijete prođe obrazovanje koje ste i vi sami prošli:
“Broj učenika koji pada i broj ljudi koji odlaze povezan je sa cjelokupnim stanjem u društvu u BiH. Obrazovanje može da stvori okruženje da vi poželite da vaše dijete prođe obrazovni sistem ovdje jer ste sigurni da će dobiti odgovarajuće znanje. Stanje treba popraviti kroz modernizaciju obrazovanja i kroz stvaranje želje da kreirate porodicu i da ste mirni i sigurni će vaše dijete proći kroz obrazovni sistem 21. stoljeća.”
“Naše znanje nije ni uporedivo sa onim što se daje u drugim zemljama jer smo godinama izbjegavali bilo kakve komparacije rezultata poznavnaja opšteg znanja naših učenika sa znanjem učenika u Evropi i svijetu”, dodao je.
Marjanović je kazao i kakvo je to obrazovanje 21. vijeka te šta su maljkavosti u obrazovanju koje se stiče u bh. školama:
“Obrazovanje 21. stoljeća definitivno nije obrazovanje koje će vas tjerati da učite napamet. Mi klince i klinceze u 21. stoljeću moramo naučiti da razmišljaju. Bitno je da znate i da imate podatke ali je mnogo bitnije da znate da ih iskoristite u datom momentu.”
“Učionicu ne trebate posmatrati kao zatvoreni sistem gdje ćete učiti učenike da ponavljaju rečenice koje ste vi rekli. Date im informacije, na neki način pokažete kako da ih procesuiraju i da vam na osnovu tih informacija prezentiraju nešto”, dodao je Marjanović.
Istakao je da ovakav sistem ne odgovara ni učenicima, ni prosvjetnim radnicima:
“Koncept na koji se učenici stalno žale je da prilikom ispitivanja se totalno zanemaruje njihovo mišljenje, način na koji su oni procesuirali informaciju. Od prosvjetnog radnika najčešće ćete čuti da mu fali mogućnost optimizacije, usavršavanja. Uporedo što educiraju našu djecu moraju imati mogućnost da dograđuju svoje znanje. “
Istakao je i da se reforma obrazovanaj koristi za politički populizam te da zbog toga nije efikasna i adekvatna:
“Ako sprovodite reformu na papiru samo da bi dobro zvučala nemojte je sprovoditi. Prethodne vlasti su sprovodile kozmetičke poteze koji nisu dobri. Reforma obrazovanja treba da bude prilagođena uzrastu i onome što žele mlade generacije.
Marjanović je istakao da reforma obrazovanja znači reforma cijelog društva, te da moramo shvatiti da li smo spremni za 21. vijek u koji još uvijek nismo ušli kada se govori o obrazovnom sistemu.
