Dok u Bosni i Hercegovini nema konsenzusa o daljnjem putu zemlje prema NATO savezu, sve su učestalije izjave dužnosnika svjetskih sila o ovoj temi. U tome, posljednjih dana, prednjače ruski dužnosnici koji upozoravaju kako zapadne zemlje pokušavaju uvući Bosnu i Hercegovinu u NATO, što bi, prema njihovoj ocjeni, moglo biti opasno.
Koji je interes Moskve na Zapadnom Balkanu, pitanje je na koje polako odgovor otkrivaju i ruski dužnosnici. Premijer Rusije Dmitrij Medvedev kaže da njegova zemlja ima interes u zemljama poput Bosne i Hercegovine. “Želja da se nagomilaju baze NATO u našoj neposrednoj okolini ne može da kod nas izaziva pozitivne emocije”, upozorava Medvedev.
Samo nekoliko dana ranije, jasna poruka ruskog šefa diplomatije, Sergeja Lavrova.
“Sjedinjene Američke Države, i pojedine vodeće zapadnje države, zahtijevaju da bošnjačke i pojedine hrvatske političke partije, koje su pod njihovim utjecajem, zauzmu kurs ka stvaranju unitarne države u Bosni. Cilj je jednostavno, uvesti Bosnu u NATO”, tvrdi Lavrov.
A o uvođenju Bosne i Hercegovine u NATO, za sada, nema ni traga.
Prva kočnica daljnjim NATO integracijama Bosne i Hercegovine postavljena je u državnom Predsjedništvu, gdje nema dogovora o usvajanju Godišnjeg nacionalnog programa. Trenutno se sukobljavaju dvije teze – jedna o neophodnosti daljnjeg NATO puta naše zemlje, a druga se zove ‘vojna neutralnost’. Može li se onda govoriti da je Bosna i Hercegovina poligon za odmjeravanje snaga između SAD-a i Rusije?
Profesor sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku, Jasmin Ahić, smatra da pat pozicija ili formiranje vlasti ili NATO, razotkriva utjecaj velikih sila, uključujući i Rusiju.
“Apsolutno dolazi se u poziciju da je ta tenzija toliko visoka da prijeti unutarnjoj situaciji, jer vidimo da proizvodi razne forme destabilizirajućih faktora u samoj BiH. Time, osim što se usporava NATO put, time dolazi do problema u funkcioniranju kako vlasti, tako i integracionih procesa”, zaključuje Ahić.
O ruskoj ruci na Balkanu govorilo se nakon što su druge zemlje regije krenule putem NATO-a. Neredi u makedonskom Sobranju jadan je od takvih primjera. Čak se i nakon odluke o promjeni naziva te zemlje, oglasilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, uz poruku da su zastupnici Sobranja glasali pod pritiskom:
“Mi ono što se dogodilo vidimo kao otvoreno kršenje svih normi, i sa gledišta zakona i morala. Takve prljave manipulacije ne mogu se shvatiti kao odraz volje poslanika”.
Usred izbornog procesa u Crnoj Gori 2016. – afera pokušaja državnog udara, za šta su se vezivali čelnici tamošnje opozicije i pojedini ruski državljani.
Dok su ove dvije zemlje na vratima članstva, ili to već jesu, Bosna i Hercegovina je još u rascijepu. Benefiti članstva u Alijansi su brojni, jer, osim vojne sigurnosti, podrazumijeva i ekonomski prosperitet. U elitnom društvu NATO-a danas je 29 zemalja. Godišnji budžet doseže jedan trilion američkih dolara. Ipak, nisu sve zapadne zemlje i članice ovog Saveza. Austrija, Cipar, Finska, Irska, Malta i Švedska su članice Unije, ali ne i NATO-a, dok Švicarska nije članica niti jedne organizacije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
