Dino Mustafić, režiser, u programu N1 je kazao kako je dodjela Nobelove nagrade Peteru Handkeu kuliminacija odavno kompromitiranog Komiteta za dodjelu nagrade.
On je podsjetio da nagrada nije prvi put dodijeljena kompromitiranom piscu, kazavši da je 1989. godine dodijeljena picu – koji je bio fašista iz Španije, kasnije i Henryju Kissingeru i drugima koji su izazvali polemike.
“U duhu komentara, pisca i umjetnika, ovo je nešto što je s moralnog aspekta neprihvatljivo. Tu se javila dilema da li se književnost može odvojiti od autora. Handke je osamdesetih godina bio jedan od kultnih pisaca, njegove izvedbe su bile reference modernog teatra, igran, čitan i prevođen je najviše u Hrvatskoj. Ne može se to odvojiti, jer Handkeovi eseji su itekako politički obojeni sa jasnim političkim stavovima. Ne možete to odvojiti ako je u književnosti i sam autor imao svoje političke stavove i mišljenja”, poručio je Mustrfić.
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, čestitali su Hankeu na nagradi – dok je Skupština Kantona Sarajevo jednoglasno usvojila odluku da se austrijski pisac proglasi nepoželjom osobom u Sarajevu.
“Institucije koje su trebale su reagovale, mi se izjasnili. Ono što bih volio, a čega nema u odluci Skupštine, da se razgovaralo uopće, kako obavezati institucije i organizacije koje se bave kulturom sjećanja. Da pokažemo da to nisu brojke i statistike, nego da se tu radi o genocidu i da su to bolno traumatizirane tačke i da su direktno razaranje suživota”, poručio je Mustafić.
Bh. reditelj je ranije na Twitteru napisao kako je Nobelova nagrada bila prestižna, sada postaje sramotna.
“Vidjeli ste da je ona Šveđanka vratila nagradu, niz uticajnih i progresivnih novinara, ali i intelektualaca su se opredijelili. Bilo je reakcija, protesta, ali je bilo iluzorno očekivati da će Švedska akademija povući odluku. Neki su bili vođeni alternativnim teorijama zavjere. Moramo odavde ozbiljno pristupiti toj problematici. Ovakve šamare ćemo dobijati i ubuduće”, izjavio je.
On je podsjetio da kada je princeze Švedske dolazila u Sarajevo – niti jedna razina vlasti nije ju odvela na mjesta stradanja – te da to govori o nesvjesnosti i nedoraslosti ljudi u vlasti u BiH.
Prema njegovom mišljenju – ključno pitanje je odnos prema institucijama koje trebaju da čuvaju memoriju.
“Prošlost nećemo moći ostaviti iza sebe, ali moramo se suočiti. A kako se sjećamo prošlosti – govori i o sadašnjosti. Na protestu u Švedskoj je bilo nekih mojih studenata, jedan mi je pisao i rekao da je nevjerovatno da nakon 30 godina moramo uvjeravati svijet šta se ovdje dogodilo”, ispričao je Mustafić.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
