Kakav je naš odnos prema onima koji svoje bolje sutra traže i našoj zemlji ili preko nje žele do recimo Njemačke? Šta mislimo o migrantima, jesmo li ksenofobični prema ljudima koji goli i bosi bježe od siromaštva, ratova i progona?

To nije ni lako, ni pitanje koje se može posmatrati kroz crno bijelu prizmu, kažu istraživači sa Filozofskog fakulteta iz Banjaluke, te Fondacije Friedrich Ebert, koji su zaključke predstavili u knjizi Migranti i mi.

Hilda je studentica iz Sirije. Duhovnu muziku pjeva u Hramu Hrista spasitelja u Banjaluci, ali i u etno grupi Trag. Njen brat Yamen Hrekes, apsolvent je na psihologiji. Prije 10 godina su otišli iz Alepa, iz svoje zemlje, koja je u međuvremenu razrušena ratom.

Integrisali su se u BH društvo, a najteže pitanje je da lli bi se vratili u Siriju?

“Svaki dan kada se probudim pitam se ovo pitanje, a svaki dan je odgovor sve teži i teži. Ja sam imao ‘luksuz’ da sam krenuo na put prije svih tih dešavanja, išao sam svojom voljom, da studiram nešto novo, da naučim nešto. Jako je teško reći da li bih se vratio, ili ostao, jer sam tu 10 godina, a sveukupno imam 30. Jedna trećina mog života, odraslog, je bila na ovim prostorima, tako da imam osjećaj da je i tamo moja zemlja i da je ovdje moja zemlja. Teško pitanje”, rekao je Yamen Hrekes.

Yamen je učestvovao na izradi knjige i istraživanju Sociopsihloška analiza uzajamne percepcije “Migranti i mi”.

Upitnikom su ispitana 462 pripadnika domicilnog stanovništva iz Republike Srpske i Unsko-sanskog kantona . Pored njih ispitana su i 244 migranta koji su smješteni u prihvatnim centrima na području USK.

Rezultati kažu da je svega 10% migranata znalo osnovne podatke o BiH, koja im se sviđa, pogotovo prirodni resursi.

Većina ima rijetke kontakte sa domaćim stanovništvom, koje opisuju ovim riječima:

“Dobri, ljubazni, milostivi, humani, gostoljubivi.”

Neki su pak navodili i iskustva sa vrijeđanjem i diskriminacijom. Većina ispitanika migranata (oko 53%) kaže da generalno ima pozitivne stavove prema stanovništvu BIH.

“Na početku je bilo više empatije, ali što se ova kriza više produbljuje, više je otpora stanovništva, više stereotipa. Isto je to tako i kod migranata. Kada smo istraživali šta utiče na otvorenost migranata prema stanovništvu BIH, došli smo do zaključka da oni koji su duže u BIH da su manje otvoreni prema domaćem stanovništvu. Zašto, zato što se akumuliralo više negativnih i neprijatnih iskustava”, rekao je Srđan Dušanić, dekan Filozofskog fakulteta u Banjaluci.

Bh. građani, obuhvaćeni istraživanjem za migrante navode da su uporni, snalažljivi,, izdržljivi, siromašni, napaćeni, ali i agresivni i neuredni.

Oko 15%-25% ispitanika bi im dozvolilo da borave zemljiu; 30%-43% ispitanika, uglavnom nemuslimanskog ima strah da bi migranti mogli da ugroze BiH u političkom, kulturološkom i ekonomskom smislu.

Stigme se razbijaju, ličnim kontaktom.

“Kontakt između domicilnog stanovništva i migrantske populacije koji se odvija u određenim uslovima, najbolji je recept za bolje odnose, integraciju, razbijanje predsauda”, kazao je Miloš Pralica, istraživač.

Veća, ali uzajamna otvorenost razbila bi predrasude, pobijedila stigmatizaciju, smatraju autori istraživanja iz Friedrih Eberta i Filozofskog fakulteta.

Od početka godine u BiH je ušlo preko 40.000 migranata, najviše iz Pakistana i Afganistana, a međunarodne organizacije sve vrijeme upozoravajju vlasti da preuzmu odgovornost i obezbijede humane uslove za prihvat.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad