Milorad Dodik ponovio je danas kako je odluka Ustavnog suda BiH politička, da predstavlja "državni udar", odnosno atak na teritorijalnu organizaciju BiH. Postoji znak jednakosti između zemljišta i teritorije, a teritorija isključivo pripada entitetima zbog čega je, tvrdi Dodik, ustavni osnov za posljednju odluku Ustavnog suda potpuno neprihvatljiv.

Odgovor Republike Srpske neće izostati, dodao je.

“Ovo je naša crvena linija za pravosudni aparat BiH koji izgleda ne radi ništa drugo nego pokušava da nameće nepravna rješenja i presuđuje Republici Srpskoj, počev od grba, himne, zastave, Dana Republike pa sve do teritorije”, konstatovao je član Predsjedništva BiH iz RS-a.

Ustavni sud BiH je na prošloj sjednici utvrdio kako je Ustavu BiH suprotan član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, odnosno da je predmetno poljoprivredno zemljište u “isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine”. Slično je utvrđeno i u Zakonu o unutrašnoj plovidbi RS-a, gdje plovni putevi i jezera, ne mogu biti imovina RS i u isključivoj su nadležnosti BiH.

No, BiH do danas nije regulisala pitanje državne imovine. Donošenje zakona godinama osporavaju političke strukture iz RS koje su istovremeno ovo pitanje pokušale regulisati na entiteskom nivou. A stvari su se mogle prilično jednostavno riješiti, kaže Edin Ramić šef grupe zastupnika Zajedno za BiH u NSRS:

“Na državnom nivou, vi možete donijeti Zakon koji će imati tri člana, da sva imovina koja prelazi za SFRJ ili različitih organa bivše države prelazi na državu BiH. Onda vi tu imovinu knjižite prema nekakvom funkcionalnom principu. Logično je da će ta imovina u Banjaluci biti na raspolaganju vlastima u lokalnoj zajednici. Vlasti RS ne žele donijeti državni zakon kako bi mogli nastaviti da razvijaju svoju teoriju o konstitutivnosti entiteta, a ne naroda”

“Oni žele objasniti zapravo da su entiteti države koje imaju svoju imovinu, svoju vojsku, sve što im treba onda su se oni kao udružili i odlučili da spoje u državu BiH, pa će u jednom trenutku odlučili da se razdruže”, upozorava Ramić.

Još 2005. godine visoki predstavnik donio je odluku; Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Prema zakonu, zabrana treba ostati na snazi sve do stupanja na snagu zakona kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine. U očekivanju državnog zakona, Narodna skupština Republike Srpske 2010. godine usvoja Zakon o statusu državne imovine po kojem je sva imovina koja se nalazi na teritoriji RS, u vlasništvu ovog entiteta. No, zakon nije implementiran, jer je visoki predstavik Valentin Inzko izdao nalog kojim je obustavljena primjena do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH, a po apelaciji Sulejmana Tihića, u to vrijeme dopredsjednika Doma naroda Parlamenta BiH.

U julu 2012. godine Ustavni sud BiH donosi ključnu odluku prema kojoj je država BiH nositelj prava vlasništva, odnosno vlasnik cjelokupne imovine bivše SRBiH, dok Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost da uređuje ovo pitanje.

Republika Srpska na ovo “odgovara” cijelim setom novih zakona, od Zakona o premjeru i katastru, do Zakona o javnim pravima, dorovoljačkim kompetencijama i uzurpacijama, Zakona o unutrašnjoj plovidbi i Poljoprivrednom zemljištu koja su dijelom osporena pred Ustavnim sudom, a djelo su vladajućih struktura u posljednjem sazivu. Zabrane koje je nametnuo Visoki predstavnik ne poštuju se u Republici Srpskoj, ali ni u Federaciji BiH.

Pravobranilac Bosne i Hercegovine Ismet Velić podsjetio je kako je u postupcima pretvorbe, uspostave katastra nekretnina u RS ili harmonizacije podataka katastra i zemljišne knjige u FBiH odgovarajuća zaštita državne imovine uglavnom izostala, štaviše, pomenuta imovina je dodatno ugrožena.

Dok iz RS najavljuju odgovor na posljednju odluku Ustavnog suda, iz OHR-a podvlače kako je državnom imovinom moguće raspolagati samo u skladu sa odlukom Parlamentarne skupštine. Podsjećaju na odluku Ustavvnog suda BiH po kojoj je titular imovine, Bosna i Hercegovina, i da je imovina isključiva nadležnost BiH i njene Parlamentarne skupštine da usvoji sveobuhvatnu regulativu o ovom pitanju.

Zbog svega navedenog Edin Ramić, zastupnik u NSRS poručio:

“Šta vi imate od toga da neko štiti imovinu na način da ona propada. Ne može se koristiti i ona propada. Ako se ne može donijeti zakon u Parlamentarnoj skupštini zbog opstrukcija, neka OHR nametene taj zakon na državnom nivou i nek postavi uslov vlastima da na lokalnim nivoima uređuju dalje pitanje imovine,ali da se zna da je to državno vlasništvo, ne vlasništvo entiteta.”

Raspodjela državne imovine jedan je od uslova za zatvaranje kancelarije OHR-a u BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad