Naučno tijelo Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo i Kriznog štaba Ministarstva zdravstva KS za praćenje i analizu situacije izazvane novim koronavirusom, uputilo je nadležnima dokument s prijedlozima i zahtjevima za optimizaciju procesa epidemiološkog nadzora, testiranja, istraživanja i smanjenja širenja virusa unutar KS. Naglasili kako je u naredne tri sedmice potrebno povećati broj testiranja na više od 20.000 kako bi se dobila realna epidemiološka slika u KS.

Kako je ranije rekao član ovog tijela Damir Marjanović, u dokumentu su naveli 10 prijedloga i zahtjeva. Osnovna misija Naučnog savjeta bit će analiza sadašnjih i budućih znanstvenih činjenica i tedencija u ovoj oblasti, njihova primjena unuatr znanstvene i stručne zajednice KS, procjena i optimiziranje kapaciteta za uključivanje zdravstvene zajednice KS u svjtske zdravstvene trendove vezane za borbu protiv pandemije, a shodno uputstvima Svjetske zdravstvene organizacije i svjetske znanstvene zajednice.

“Naučni savjet ima mandat da pruža naučne i stručne sugestije Ministarstvu zdravstva, Vladi KS, Civilnom štabu KS koje bi tekuće aktivnosti koje se sprovode u Kantonu, a koje su usmjerene ka usporavanju širenja SARS-COV-2, optimizirale shodno novim dostupnim znanstvenim spoznajama. Naučni savjet će pratiti i sistematizirati naučne objave u vezi sa istraživanjima SARS-COV-2 i dostavljati ista svim zaintersovanim stranama u BiH, i to sa ciljem odbacivanja panike, improvizacija i zabluda u vezi sa samom epidemijom i aktivnostima koje se sprovode u njenom suzbijanju”, navodi se u prvoj tački dokumenta.

U drugoj tački ističu kako podstojeći sistem epidemiološkog nadzora hitno treba pojednostaviti i učiniti funkcionalnim, transparentnim, lako razumljivim i provodivim.

“U tom smislu, predlažemo korištenje expertnog sistema za praćenje, prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja COVID-19 (Epidemiološki lokacijsko-obavještajni sistem) koji je razvio ekspertni tim ANUBIH. Sistem je namijenjen prvenstveno ekspertima i profesionalcima iz oblasti zdravstva i služi za praćenje epidemije, biostatističku analizu, prijedlog mjera za kontrolu širenja zaraze i njihovu evaluaciju, te izvještavanje u cilju donošenja boljih odluka”, kažu iz Naučnog tijela.

Naglašavaju da obim testiranja mora biti značajno povećan te da bi ciljani broj testova za populaciju u KS trebao biti 20.000+ u naredne tri sedmice.

“Predloženi način testiranja sugeriranog broja uzoraka u roku od tri sedmice će omogućiti dobijanje realnije epidemiološke slike u kantonu (incidenca i prevalenca) i značajno spriječiti širenje bolesti putem asimptomatskih i presimptomatskih slučajeva, što je ključno u ovoj fazi širenja epidemije. Konzistentna primjena ovog sistema uz ostale mjere fizičkog distanciranja i izolacije će omogućiti podatke i informacije s kojima se može sa više sigurnosti naučno predvidjeti dalji tok epidemije i procjena učinkovitosti dosadašnjih mjera”, kažu u trećoj tački.

Navode kako je neophodno započeti i znanstvena istraživanja (ekološka, humana i animalna) navodeći kao primjer istraživanja koja bi obuhvatila ljude koji ne spadaju u skupinu onih jasno povezanih s nekim od postojećih žarišta, a u cilju ustanovljavanja prisustva i transmisije koronavirusa u populaciji ili njenim dijelovima koja ne nije bilo moguće detektovati postojećim sistemom.

“U tom smislu predlažemo da se hitno obezbjede fondovi za genetička i serološka testiranja kojima bi se u relativno kratkom roku mogao napraviti skrining populacije – nacionalne studije sa ciljem procjene trenutno stečenog ‘populacijskog imuniteta’, sentinel skupina itd. Veoma je važno uključiti i veterinarski nadzor u regularni nadzor i pitanje o potencijalnoj izloženosti kućnih ljubimaca, insekata kao prenosioca bolesti, prenošenje virusa putem hrane i eventualno prisustvo virusa u domaćim i divljim životinjama”, navode stručnjaci.

Kada je riječ o dijagnostičkom testiranju predlažu da se radi urgentno (za sve pacijente koji zahtjevaju hitne i druge bolničke tretmane, a koji mogu biti rizični), epideomološko (s ciljem skrininga detektovanih žarišta) i naučno-istraživačko testiranje (s ciljem utvrđivanja karakteristika uzročnika i predlaganja efikasnijih mjera i dalje prevencije). Predlažu da urgentna testiranja rade preko KCUS-a i Opće bolnice, epidemiološka preko KCUS-a, Opće bolnice i Veterinarskog fakulteta UNSA, a naučno-istraživačka da rade sve zainteresovane naučne ustanove u Ks koje je potrebno podržati preko naučnih fondova.

“Uzimanje podataka i uzoraka za epidemološka testiranja inicira ambulanta porodične medicine i Hitna pomoć. Treba oprezno i jasno razmotriti i ulogu privatnih zdravstvenih organizacija. Epidemiološke službe Kantonalnog Doma zdravlja i/ili Zavoda za javno zdravstvo će organizarati popunjavanje anketa, uzimanje i dostavu uzoraka do laboratorije i to na tri načina: kućna posjeta; ambulantno (ako je pacijent već tamo iz drugog razloga) i uspostava drive in sistema. Rezultati testiranja (za uzorke dostavljene ujutro u laboratorij) trebaju biti raspoloživi ljekaru koji je inicirao testiranje i epidemiologu koji prati slučaj ili grupu u roku od najkasnije 24 sata. Dalji postupak za pozitivne rezultate preuzima nadležni epidemiolog. Glede znanstvenih populacijskih istraživanja sistem prikupljana nasumično
odabranih dobrovoljnih davatelja bi osmislio voditelj projekta u suradnji sa znanstvenom institucijom koja bi realizirala projekat”, navodi su u sedmoj stavci.

Naglašavaju kako je, u cilju pravovremenog postavljanja dijagnoze COVID-19, procjene stanja oboljelih i spašavanja ljudskij života neophodno provoditi intenzivan klinički nadzor na Prvoj liniji, odvojiti febrilne bolesnike, kvalificirati ih po danima, a one koji su već 4-5-6 dana visoko febrilni uputiti infektologu radi provjere parametara iz krvi i RTG pluća, a ostalima dati zadatak da mjere temperaturu ujutro i uvečer tokom četiri dana.

“Smatramo da je u ovome periodu neophodno u suradnji sa postojećim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama obezbijediti kontinuitet sprovođenja rutinskih biohemijskih i molekularno genetičkih testova koji su usljed vanrednoga stanja opravdano značajno smanjene u obimu u laboratorijama KCUS-a, Opće Bolnice i Domova zdravlja”, kažu u 9. tački te dodaju kako je bitno obučiti tehničare za uzimanje uzoraka i anketiranje kao i to da se ljekari koji su u penziji dobrovoljno aktiviraju barem u pružanju telefonskih usluga kako bi rasteretili zdravstveni sistem.

Na kraju poručuju da, ukoliko želimo održati sistem, mora se obezbjediti nesmetan dotok potrebnih reagencija, potrošnoga materijala i zaštitne opreme. Naglasili su kako je do sada potpuno izostala nabavka plastike i drugog potrošnog materijala.

“Sugeriramo pravljenje procjene stanja, potrošnje i potreba laboratorija za održavanje kontinuiranog procesa testiranja. Neophodno je osigurati kompatibilnost nabavljenih reagencija i potrošnog materijala sa postojećim instrumentima i praksama. Zbog toga smatramo da bi ekspertno tijelo trebalo davati mišljenje o narudžbama i kompatibilnosti potrošnih materijala sa postojećom opremom”, navodi u posljednjem prijedlogu.

Podsjetimo, Naučno tijelo je formirano 10. aprila, a čine ga profesori i doktori Mirsada Hukić, Nihad Fejzić, Damir Marjanović, Fadila Serdarević, Sajma Dautović i Rijad Konjhodžić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad