Da, predstavnici Tužilaštva i SIPA-e su bili u KCUS. Nisu se najavili, takva je priroda njihovog posla. Mi poštujemo zakonske procedure i nemamo problem sa takvim posjetama. Zatražili su podatke o nabavkama vršenim u KCUS od 1. marta 2020. godine, kazala je direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Sebija Izetbegović u intervjuu za N1.
Da li možete kazati da smo izbjegli prvi val pandemije i kako?
VEZANE VIJESTI
Prvi val nismo izbjegli, on se desio, ali nije bio dramatičan kao u Italiji, Španiji, Velikoj Britaniji, SAD-u i sada u Brazilu. Prvi val još traje u tzv. repu koji postoji u Tešnju, a donedavno je bio i u Maglaju.
Koliko osoba je testirano? Da li je klaster u Tešnju jedini u FBIH?
Testirali smo 23.311 uzoraka PCR metodom. Trenutno raspolažemo sa 80.000 kompletnih PCR testova. Seroloških testova smo uradili 86 i imamo ih još 100. Uskoro otvaramo mogućnost nabavke još 10.000 testova za serologiju zakonski propisanim tenderskim postupkom.
Postoje li trenutno oboljeli od COVID-19 koji su zbrinuti u KCUS-u, na respiratorima?
Trenutno nemamo oboljelih od COVID-19, zatvorili smo izolatorij na Građevinskom fakultetu. Tamo i nije bilo pacijenata, prostor je čist i oslobađa se inventara FUCZ-a da se preda fakultetu na korištenje. Izolatorij na Klinici za plućne bolesti i tuberkulozu na lokalitetu Podhrastovi je također bez bolesnika od COVID-19. Zadnji bolesnik je otpušten 15. maja 2020. godine. Imali smo ih ukupno 34 na Podhrastovima.
“Spremni smo pomoći Republici Srpskoj, ako im je potrebno”
Kako komentarišete da je broj zaraženih u RS veći, u porastu je i dalje, dok u FBiH ne?
Ne poznajem dovoljno situaciju u RS-u, ali su evidentno u problemu. Svakako smo spremni pomoći, ako im je potrebno. Sve je to Bosna i Hercegovina. Trebamo raditi zajednički ako želimo najbolje rezultate. Uvijek treba gledati prema onima koji imaju dobre rezultate i pratiti njihove postupke.
Stručnjaci u regiji najavljuju drugi i treći val. Da li ste spremni ukoliko tako bude?
Da, najavljuju drugi i treći val, a prvi još nije istinski prošao. Dok ne bude kvalitetne i provjerene vakcine sve je moguće. Ako drugi val bude intenziteta onoga u Italiji i Španiji niko neće i ne može biti spreman. Zbog toga je potrebno da građani stalno imaju na umu često i temeljito pranje ruku, fizičku distancu, masku nositi u prostorima gdje su gužve, a i rukavice u supermarketima i svuda gdje će dodirivati isto što i stotine drugih.
Imate li dovoljno potrebne opreme, posebno koliko testova imate?
Imamo opreme koju bi mogli koristiti za broj bolesnika kakav smo imali u prvom valu. Naravno, mi opremu moramo koristiti i za bolesnike koji nisu COVID-19. Stalno imamo određeni broj pacijenata koji su u kritičnom stanju ili u trajno teškom stanju na respiratorima. Nekada je to 21, nekad 30, a nekad i više. Neki od tih pacijenata su već 13 godina na respiratoru i trebalo bi da budu ili u Centru za palijativnu njegu ili na tzv. kućnom respiratoru. Trenutno raspolažemo sa 80.000 kompletnih PCR testova, a imamo i određeni broj za koje nam nedostaje potrošni materijal (Svjetska zdravstvena organizacija – WHO je poslala određeni broj nekompletnih testova).
Da li se testiranje, van bolničkih pacijenata, može obaviti, ukoliko recimo oni putuju negdje ili to mogu uraditi samo u privatnim poliklinikama?
Ne radimo testiranje komercijalnog tipa. Ne možemo naplatiti nešto što smo dobili u donaciji. To je protivno zakonu.
Kupljene respiratore ACM812A nismo vidjeli
Mnogo prašine u javnosti se podiglo zbog nabavke respiratora tipa ACM812A. Znam da se sudski procesi koji traju nikada ne komentarišu. Ipak, ne možemo ignorisati to da je prvi čovjek federalne izvršne vlasti osumnjičen. Imate li komentar za to?
Može se komentirati ono što ne ugrožava istragu. Premijera Novalića poznajem kao časnog i vrijednog čovjeka, sa zavidnom poslovnom karijerom. Dakle, uspješan privrednik stavio se na raspolaganje svojem narodu i zemlji u vrlo teškom vremenu i napravio odlične rezultate. Pokazatelji govore da je gospodin Novalić izuzetno uspješan premijer Federacije BiH. Sve ostalo će biti jasno, nadam se, uskoro.
Molim Vas za stručno mišljenje, da li je KCUS-u bilo potrebno dodatni broj respiratora i da li su navedeni, kupljeni odgovarajući za Vaša odjeljenja – potencijalno oboljele COVID-19 pacijente?
Da, trebalo nam je respiratora. Mi smo na proširenoj sjednici Kolegija direktora disciplina napisali da je to 50 respiratora, sa potrošnim materijalom. Upit smo dobili od Federalnog ministarstva zdravstva. Kupljene respiratore nismo vidjeli, čuli smo komentare čovjeka koji nije ovlašteni vještak, a u čije vrijeme šefovanja respiratori na KCUS nisu redovno servisirani niti verificirani. Sada već postoji mišljenje vještaka iz Zagreba, ali sam to samo informativno pročitala sa portala.
Koliko KCUS ima respiratora raspoloživih u liječenju pacijenata oboljelih od COVID-19?
Imamo ukupno 86 respiratora, od kojih je stalno zauzeto oko 25 danas, stanje je promjenjivo. Može biti zauzetih i više i manje.
Mediji su informisali da je SIPA bila u KCUS-u. Jesu li Vas obavijestili prije, zašto? Isto je bilo u Mostaru, u obje bolnice, u Tuzli, sve zbog predmeta „Respiratori“.
Da, predstavnici Tužilaštva i SIPA-e su bili u KCUS. Nisu se najavili, takva je priroda njihovog posla. Mi poštujemo zakonske procedure i nemamo problem sa takvim posjetama. Zatražili su podatke o nabavkama vršenim u KCUS od 1. marta 2020.godine. Kopirali su ono što im je bilo potrebno i odnijeli. I oni su poštovali naše procedure. Prošli su obavezni trijažni šator, a pokazali su i zvanični Zahtjev tužioca za uvid u dokumentaciju, prije nego su dobili dopuštenje za uvid u istu.
O tzv.“putu pacijenta“ mnogo se govorilo. Da li mislite da je to riješeno, da pacijent može telefonskim putem kazati šta mu je?
„Put pacijenta“ nikada nije riješen. On podrazumijeva kretanje pacijenta kroz zdravstveni sistem i taj „put“ morao bi biti što kraći, a mnogo efikasniji nego je sada. Sada je situacija takva da pacijent gubi dragocjeno vrijeme, živce i novac, a isto se dešava i u sistemu. Usluge se ponavljaju više puta, osoblje je pretrpano nepotrebnim poslom, trošimo previše reagencija i aparata. Pacijent može telefonski, pri zakazivanju termina, opisati svoje tegobe, ali pregled ljekara je neophodan za pravilno liječenje. Neka hronična stanja se mogu tretirati tako da pacijent i osoblje komuniciraju telefonski, ali i to samo u vanrednim situacijama i u razumnom vremenskom periodu. Telefonski razgovor ne smije biti liječenje.
“Počinjemo raditi punim tempom 15. juna”
Pitanje, koje sigurno najviše interesuje pacijente, koji trebaju obaviti redovne kontrole na klinikama KCUS-a. Kada će početi (stand by je bio zbog korone) sve što nije bilo hitno?
Mi planiramo potpuno otvoriti KCUS od 15.06.2020.godine i raditi punim tempom, ukoliko nam korona virus ne poremeti planove. Međutim, danas smo dobili naredbu Federalnog stožera civilne zaštite i Rješenje Kantonalnog ministra zdravstva da uskladimo svoj rad sa registracijom, što naravno već i radimo. Moramo se striktno pridržavati mjera zaštite. Molimo korisnike za strpljenje pri pregledima na ulazu u KCUS. Molimo za potpunu iskrenost pri davanju podataka u epidemiološki upitnik. To radimo da bi zaštitili i njih i sebe. Napominjem da smo svo vrijeme epidemije radili sve postupke za pacijente koji su bili životno ugroženi, sve operacije malignih bolesti, hemoterapije, zračenja, hemodijalize i ostale usluge bez kojih bi život pacijenata bio ugrožen. Pokušaćemo da u narednom periodu radimo pojačanim tempom da bismo pružili uslugu svim pacijentima kojima je potrebna usluga u KCUS, a nismo bili u mogućnosti zbog opasnosti od COVID-19.
Reforma zdravstva: benefit za pacijente i zdravstvene radnike
Vi više od četiri godine govorite o reformi zdravstva. Toliko svi izdvajamo za zdravstvo, pa u najkraćem kako to po Vama treba biti?
Reforme su bolne, ali neophodne. Što se prije desi reforma zdravstva biće bolje svima. Samo neradnici i oni koji štite privatne interese mogu se protiviti reformi koju predlažemo već dugo. Treba odrediti „put pacijenta“, Dom zdravlja mora pružati usluge primarnog nivoa 24 sata i u potpunosti prilagoditi službu potrebama bolesnika. Prva karika zdravstvenog sistema mora imati smisao postojanja. Na primarnom nivou pacijent treba dobiti uslugu koja je propisana. Bilo bi dobro da neko pročita šta spada u specijalizaciju porodične medicine, urgentne medicine – pa da svima bude jasno koju uslugu na kojem nivou može dobiti. Mora prestati miješanje privatnog i državnog rada. Nije etično slati pacijente sa KCUS sebi u privatnu ordinaciju, ili iz svoje privatne ordinacije naručiti pacijenta u KCUS uz prioritet jer vam je privatni pacijent. Ogroman je broj zloupotreba takve prakse, uključujući i višemjesečne liste čekanja bolesnika na usluge, što nije uredu. Ko radi privatno, mora po zakonu imati sve iste propise za funkcioniranje ustanove kao i mi. Isti način nabavki, zapošljavnja, opreme, uslova rada, kontrole kvaliteta, odgovornosti, osiguranja. Kad to bude zadovoljeno onda možda imamo ravnopravnu konkurenciju i možemo otvoriti mogućnost njihovog uvođenja u sistem. Reforma je preozbiljan proces da bih objasnila u ovakvom intervjuu. Ali jednostvno rečeno: svi moraju početi raditi svoj posao. Mora se uvesti revizija i provjera bolovanja i invalidskih rješenja. Svjedoci smo velikih zloupotreba. Naravno provjeriti i one koji propisuju takva bolovanja. Sve u svemu, para ima dovoljno, ali red, rad i disciplina moraju biti sprovedeni na svim nivoima i na ozbiljan način. Odgovorno tvrdim da bi svi zdravstveni radnici mogli imati mnogo više plaće ako bi se provela strukturna i organizaciona reforma zdravstva. Ušteda od silnih nepotrebnih menadžmenta, plaćanja raznih režijskih troškova bila bi oko 2 do 2,5 miliona KM na godišnjem nivou. Strateško zanavljanje kadra, pravilan raspored rada, objedinjavanja prostora i opreme, usaglašavanje vrste i broja usluga, potpuno odgovornost i ozbiljnost u radu. U Domovima zdravlja i svim ostalim zdravstvenim ustanovama mora prestati praksa propisivanja bolovanja na način kako se to do sada radilo. Pacijenti moraju biti pregledani ako je potrebno i komisijski. Dakle, teško je na ovakav način objasniti kompletnu reformu i o tome bi svakako trebali provesti javnu raspravu. Sigurna sam da bi svi građani i pacijenti i zdravstveni radnici vrlo brzo shvatili koliki su benefiti predložene reforme i koliko bi svima bilo mnogo bolje uz takav zdravstveni sistem. Dobro uređen zdravstveni sistem jedna je od glavnih karika svakog uspješnog društva. Tako treba biti i u Bosni i Hercegovini.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
