Zašto se kultura političkog dijaloga, posebno u predizborno vrijeme, sve češće svodi na svađe, konflikte i optužbe? Domaći političari nerijetko vrijeđaju jedni druge, strane zvaničnike, novinare, građane umjesto da odgovorno čine ono za šta su izabrani. “Na vlast se može doći i na gospodskiji način”, smatra struka.
Na bilo koje pitanje o visokom predstavniku u BiH Milorad Dodik odgovara impulsivno i uvredljivo. Član Predsjedništva BiH često ne bira riječi o Valentinu Inzku, svojim kolegama iz političkog miljea, nerijetko i novinarima.
“Incko samo brlja oko toga, pravi se budala. Visoki predstavnik se pravi blesav, očigledno da će takav ostati do kraja mandata”, izjava je Milorada Dodika.
Ovo je samo posljednji primjer političke komunikacije, no takva – potpuno neprimjerena, posebno u predizbornim danima postaje dominatna. Umjesto sastanaka, dogovora, rješavanja ozbiljnih bezbjednosnih izazova, problema i kriza – političko ‘oružje’ sve češće postaju podmetanja, uvrede, optužbe, svađe, navodi o raznovrsnim aferama. O pokušajima svoje kompromitacije nedavno je javno govorio, a nadležnima nudio dokaze predsjednik SBB-a, bivši ministar bezbjednosti BiH.
“Ja pravim rezultate mimo svih tih svih pokušaja kompromitacije iako u evropskoj političkoj praksi nikad nije zabilježeno da političke rivale bez ijednog dokaza proglašavate da su narko dileri”, kazao je Fahrudin Radončić, predsjednik SBB BiH.
PROČITAJTE JOŠ
Svađe i konflikti – postali su poput pravila i gotovo da nemaju veze sa izbornim ciklusima, stava je član državnog Predsjedništva Željko Komšić.
“Čini mi se da građane Bosne i Hercegovine teško možete animirati na prljavoj kampanji, to više ne daje neki efekat – ljudi kao da su zasićeni tim blatom koje isplivava na površinu. Čini mi se da ljudi sada traže korektniji odnos, a ne međusobno optuživanje i pljuvanje. Moguće da je griješim ili da želim da bude tako, uglavnom vidjećemo šta će biti na lokalnim izborima. Sve to što se dešava nije neuobičajeno za bilo koju zemlju – pratite kampanju u SAD-u koja je nesporno demokratska zemlja pa vidite u šta se sve pretvaraju politički obračuni.”
“Ovaj način međusobnih podmetanja – od medijskih, krivičnih, ilegalnih, poluilegalnih, trgovanja informacijama i utjecajem – to je sve vrlo nisko i politički vrlo nekulturno. Može se doći na vlast i na jedan gospodskiji način”, stav je Šaćira Filandre sa Fakulteta političkih nauka UNSA.
Većina političara više ne govori jezikom građana, a šta o takvoj komunikaciji misle upravo građani:
“Nerado se sjetim kada počnu dobri politički odnosi ranijih ružnih situacija i neprimjerenog vokabulara kojim su se služili – ostavlja dojam neozbiljnosti”;
“Političari i reklame najvišu lažu”;
“Jednostavno ih ne slušam, znam da jedno govore, a drugo misle i rade. Ništa me to ne uzbuđuje, oni se samo troše na taj način i pokazuju svoj karakter”.
Na sceni je zagađenje jezika političke komunikacije, poentira sociolog Filandra. Njihovi stavovi i izrazi, većinski, uopšte nisu primjereni nivoima funkcija koje obnašaju.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
