U novom nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje u Republici Srpskoj upisan je samo naziv srpskog jezika, dok su rubrike za izučavanje jezika Bošnjaka i Hrvata kao konstitutivnih naroda ostale prazne.

Pozivajući se na odredbe člana 33. Zakona o osnovnom obrazovanju Republike Srpske i člana 82. Zakona o republičkoj upravi, ministar prosvjete i kulture bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska potpisao je 20. avgusta donošenje Nastavnog plana i programa za osnovno obrazovanje koji je objavljen u Službenom glasniku RS dva dana kasnije i primjenjivat će se u školskoj 2014./2015. godini.

Novim nastavnim planom i programom uređuje se i pitanje naziva jezika, na način da je, za sada, u tom planu upisan samo srpski jezik, dok su rubrike za izučavanje jezika Bošnjaka i Hrvata kao konstitutivnih naroda u RS-u, ostale prazne. U fusnoti novog nastavnog plana i programa samo se navodi da „za nastavu na jeziku konstitutivnih naroda u skladu s članom 7. Ustava RS je jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda“.

Portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS Spomenika Miljković kazala je da „nema saznanja da je u nastavnom planu došlo do definisanja pitanja naziva jezika konstitutivnih naroda u RS-u“.

Ni u Republičkom pedagoškom zavodu RS, koji je izradio novi nastavni plan i program za osnovno obrazovanje, za sada nemaju odgovora koji će se naziv za maternje jezike Bošnjaka i Hrvata upisivati u dnevnik i đačke knjižice. Prema njihovom mišljenju, ako se za jezik srpskog naroda koristi termin “srpski jezik”, onda, kako nam je rečeno, bilo bi logično da se koriste i termini “bošnjački” i “hrvatski jezik”.

U resornom entitetskom ministarstvu takođe nismo uspjeli dobiti odgovor na pomenuto pitanje.

Potpredsjednik Narodne skupštine RS Ramiz Salkić, u izjavi za Anadoliju kazao je da će „predstavnici Ministarstva prosvjete i Republičkog pedagoškog zavoda i direktori škola morati na sudu odgovarati na pitanje po kojem zakonu i po kojem ustavu su svih prethodnih godina koristili kao službeni termin “srpski jezik”.

„Ustav RS ne poznaje termin srpski jezik i mi smo pokušavali da putem političkog dogovora odobrovoljimo Ministarstvo prosvjete i zajednički iznađemo rješenje na način da svaki narod odluči kako će se zvati jezik kojim govori i da tako učenicima piše u dnevnicima, đačkim knjižicama i svjedodžbama. Međutim , mi ćemo to na sudu dovesti na čistac. A, ovaj ministar ne radi protiv bosanskog, već protiv srpskog jezika i radi na njegovom ukidanju“, kazao je Salkić.

Naveo je da je u toku potpisivanje inicijative građana koja će u skladu s procedurama biti upućena prema Ustavnom sudu RS.

„To nam u slučaju da budemo odbijeni otvara put i prema Ustavnom sudu BiH i prema pravnim instancama van BiH“, podvukao je Salkić.

Dopredsjedavajući Vijeća naroda RS Mirsad Đapo ocijenio je da se i novim nastavnim planom i programom za osnovno obrazovanje nastavlja politizacija upotrebe jezika i pisama u RS-u započeta negiranjem bosanskog jezika, iako je on priznat Ustavom BiH.

Prema njegovim riječima, već u samim izmjenama ustava RS koje su se odnosile na definisanje jezika konstitutivnih naroda, pokušalo se spriječiti priznavanje bosanskog jezika, o čemu svjedoči i član sedam Ustava RS koji kao službene jezike priznaje jezik srpskog, jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda.

Đapo je podsjetio da iz tih razloga u RS nikada i nije donesen zakon o upotrebi službenih jezika, jer bi se onda to pitanje trebalo riješiti u skladu s Ustavom BiH.

Dodao je da ne vjeruje da će se bilo kakvo rješenje za ovu problematiku naći do oktobarskih izbora.

“Ali nakon izbora bit će krajnje vrijeme da novoizabrana vlast ovo pitanje postavi na način da sva tri konstitutivna naroda u RS budu i istinski ravnopravna“, istakao je Đapo.