U Sarajevu je danas održan naučni skup pod nazivom "25. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma: Dosezi i problemi u izgradnji mira i funkcionalne države Bosne i Hercegovine".
Moderator skupa Slavo Kukić na početku je pozdravio sve učesnike te potom pročitao pismo Visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka koji nije bio u mogućnosti da prisustvuje događaju.
VEZANE VIJESTI
“Dejtonski mirovni sporazum je stavio tačku na smrt i razaranja kakvima Evropa nije svjedočila od Drugog svjetskog rata. Donio je dvije i po decenije mira nakon krvavog sukoba. Mir nije mala stvar i građani BiH znaju cijeniti mir, jer su prošli mnogo toga. Bosna i Hercegovina je prešla dug put nakon Daytona. Taj okvir nije idealan, ali definitivno nije prepreka napretku ako političke elite u BiH žele biti konstruktivne i uključiti se u sveobuhvatan dijalog o tome kako ovu zemlju povesti naprijed. Apeliram na građane, posebno na intelektualce, da i dalje vrše pritisak na političare da ostanu na putu napretka i budućnosti i da, prije svega, vode interesa o zemlji i građanima”, navodi se u pismu.
Mirko Pejanović u svome izlaganju istakao je da se o dosezima Dejtonskog sporazuma može govoriti mnogo, ali o njegovim problemima još više.
“Cijela svjetska javnost je tada bila u iščekivanju potpisivanja tog mirovnog sporazuma. Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton za njega je kazao da je to mirovni plan koji će očuvati Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu unutar međunarodno priznatih granica jer svo vrijeme rata i u ishodu rata glavno pitanje je bilo šta s državom. Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, kazao je da je ovo historijski dan i za BiH i za svijet, jer će rat biti zamijenjen mirom. Još je kazao da ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata”, kazao je Pejanović.
Potom je istakao kako je jasno da postoje brojna ograničenja, kako je rekao, Dejtonskog ustava.
“Niko ne dovodi u pitanje Dejtonski sporazum nego strukturu ustava i strukturu ustrojstva države, i ja sam to nazvao ograničenja Dejtonskog ustava. Jedno ograničenje je da se po Dejtonskom ustavu svi društveni procesi odvijaju na etničkoj osnovi i drugo je da je BiH svoju teritorijalnu strukturu dobila tako što su uspostavljena dva entiteta na etničkoj osnovi”, rekao je Pejanović.
Na kraju je još istakao da BiH može nastaviti razvoj i napredak ako u narednoj deceniji ubrza reforme i proces integracija u Evropsku uniju.
Miloš Trifković je u izlaganju govorio o utjecaju Dejtonskog mirovnog sporazuma na inovacioni sistem u BiH, odnosno na razvoj nauke i tehnologije u društvu.
“Dejtonski mirovni sporazum je omogućio horizontalnu i vertikalnu neusaglašenost u sferi nauke. Dejtonski sporazum nije zabranio da mi uredimo inovacioni sistem, ali je stvorio politički sistem koji indirektno djeluje na tu oblast. Posljedice po ekonomiju i društvo znanja u BiH su pogubne”, kazao je Trifković.
Adila Pašalić Kreso istakla je da Dejtonski mirovni sporazum ostavlja posljedice i na oblast obrazovanja u Bosni i Hercegovini.
“Imamo jednu nevjerovatnu složenost administrativnog, organizacionog i upravnog sistema koji se odnosi na obrazovanje do te mjere da komplikuje odnose u obrazovanju da je nekada teško i traje predugo da se provede neka odluka ili zakonska odredba. To je ono što nas jako opterećuje. Nekako obrazovanje izgleda kao da je po strani i da je izloženo marginaliziranju”, kazala je Pašalić Kreso.
Napomenula je također da je sistem “dvije škole pod jednim krovom” rak rana bh. obrazovnog sistema te da je jedan od problema i izbor podobnih nastavnika.
Na skupu pod nazivom “25. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma: Dosezi i problemi u izgradnji mira i funkcionalne države Bosne i Hercegovine” izloženo je ukupno 19 naučnih radova.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
