Prije 100 godina dogodila se Husinska buna. Bio je to oružani otpor rudara "Kreke" protiv nasilja organa državne vlasti tokom generalnog štrajka u decembru 1920. godine. Rudari su tražili bolje uslove rada. Traže ih i danas, obilježavajući Dan rudara. Posebice rudnici Kreka.

Goli, bosi, više gladni nego siti nisu mogli više raditi za minimalne dnevnice. Počeli su štrajk, povukli se kućama gdje je došla žandamerija da ih traži. Epilog je bio oružani sukob u kojem je poginuo jedan žandar i nekoliko rudara. Prva žrtva Husinske bune je bio Blaško Kovačević.

“Odgurnuo je jednog žandara iz patrole koji je pao i udario glavom od makadam i ubrzo preminuo. Drugi žandar je ubio djeda iz puške. Tada je došlo do masovnog okupljanja”, priča Tomislav Kovačević, unuk Blaška Kovačevića.

Krivac za rudarski otpor pronađen je u Juri Keroševiću i još 17 njegovih komorata, te su svi osuđeni. Šta se to promjenilo u rudnicima od tada?

“Mi radimo sa komornom metodom otkopavanja. To je najstarija metoda koja se radila prije 150 godina. Mi čekamo to mehanizovano široko čelo za koje je raspisan tender od strane Eelektroprivrede i već četiri puta tender pada. Sada je u proceduri još jedan koji je u žalbenom uredu”, naovid Alen Redžić, Rudnik Mramor.

“Neulaganjem u Rudnike Kreka, dovedeni smo u poziciju da ne možemo ostvariti rezultat koji bi bio dovoljan da se poštuje kolektivni ugovor. Bez pomoći javnog preduzeća Elektoprivreda BiH, mi ne bismo mogli egzistirati niti uopšte poslovati. Evo ovih dana imamo obećanja da je konačno na red došao rudnik Kreka. To je najznačajniji rudnik u koncernu i po proizvodnji i po broju radnika“, dodaje Zuhdija Tokić, Sindikat rudnika Kreka Tuzla.

Kreka ima 2.150 uposlenih, a godinu završava sa 1,6 miliona tona proizvedenog uglja. Rudarima je posvećena i izložba u novoizgrađenom radničkom dom u Kreki gdje je prije 100 godina dogovoren štrajk. To je naselje u kojem je rudnik formirao stambene kolone za rudare i gdje je živjelo 27 nacija.

“Fotografije su su ustupili za ovu izložbu građani Kreke, znači, oni koji su svjedočili različitim događajima, razvoju Kreke i čiji su preci stvarali Kreku”, ističe Vesna Isabegović, Muzej istočne Bosne.

Komoratima je posvećen jednistveni rudarski rječnik sa 2.144 izraza. Riječi imaju različita značenja u nekim sredinama, ali samo je jedna ista za sve.

“Austro-ugarska uprava je rekla da nikakav drugi pozdrav u rudarstvu ne može biti osim, sretno. Ti je bila prevencija vjerskih pozdrav i nekih drugih situacija koje bi rudare dovele u nezgodan položaj, pogotovo kada komuniciraju sa nadređenima. I tu je komunikacija izjednačane i zadražala se do danas”, otkriva Tihomir Knežiček, Rudarsko-geološko- građevinski fakultet.

Iako mu je djed ubijan, a otac poginuo u rudniku, za Tomislava je rudar svetinja.

“Ja sam izuzetno ponosan na svog djeda i na svog oca i na sve rudare. I tog vremena i današnjeg i vremena koje će sutra doći. To je jedan posao koji treba biti na prvom mjestu i da se cijeni“, smatra Kovačević.

Uz krampe, šljem i sretno, rudari i danas silaze u jame po rudarski hljeb na kojem su othranjene brojne generacije u tuzlanskom kraju. Uz rudnike se rađalo, živjelo, umiralo jer rudarstvo u Tuzli nije profesija, već način života.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad