Iz srpske akademije nauka i umjetnosti tvrde da bošnjački, a posebno pod imenom bosanski jezik, lingvistički ne postoji.

Bosanski jezik je konstanta koju niko ne može osporiti, poručuju sarajevski profesori. Radi se o snažnom prisustvu ne samo politike već i ideologije u jeziku iza ovakvih poruka. To nije prvi put i ne može se spriječiti.

Dževad Jahić, autor rječnika bosanskog jezika kaže da treba raditi ono što u svakoj normalnoj državi se radi.

“Biti svjestan toga da je jezik osnova kulturnog identiteta. Ako to jeste a nauka zna da jeste onda treba ulagati u istraživanja u toj oblasti, a ne razgovarati da li nešto postoji ili ne postojji što postoji od 12. stoljeća, približava se i jubilej Kulinove povelje”, istakao je.

O bosanskom jeziku se govori teka kada ge neko negira. To je nedopustivo. Ulaganja a onda i izučavanje jezika su nužna poručuju iz Instituta za jezik.

Hadžem Hajdarević iz Instituta za jezik UNSA kaže da je teško išta u tom smislu poraditi kad smo mi svoj govor o jeziku sveli na taj nesretni bljutavi politički diskurs. “Jednostavno jezika ima samo onoliko kada se ljudi prepucavaju da li ga ima ili nema”, kazao je.

Polemike o jeziku naznaka su političkih udara smatra profesor Munib Maglajlić. Negiranje jezika, napad je na narod.

Profesor Dubravko Lovrenović napominje da negiranje jezika ne započinje raspadom Jugoslavije već mnogo ranije.

BiH ima tri službena jezika i dva pisma. Iako jednaki po Ustavu, nisu ravnopravno prihvaćeni u svim dijelovima BIH.