Dejtonski mirovni sporazum koji je potpisan 1995. godine samo je okončao mir u ratom zahvaćenoj zemlji, ali nije ponudio jasna rješenja za kontinuitet BiH u miru, kazao je danas bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić govoreći na mirovnoj međunarodnoj konferenciji "20. godina mira-put naprijed" u Sarajevu.

Ova, 2015. godina je, kako je istakao Mesić, godina u kojoj se svi prisjećaju prekida rata koji je odnio brojne živote u BiH. Ipak, sporazum koji je okončao rat u zemlji nije primjenjiv u miru, a njegov “mehanizam” je otkazao.

“Da li je dejtonski sporazum postao nešto više od pukog prekidanja rata? Odgovor je, nažalost, negativan. Uz sav angažman, jedino je dostignuće Dejtona – prekidanje rata. To je veliko dostignuće i tu nema sumnje, ali kako dalje? Tu je Dejton zakazao. On je prekinuo rat, ali nije odgovorio na pitanje kako će biti u miru“, kazao je Mesić.

Struktura koja BiH nije omogućila da postane funkcionalna država jeste Dejton, ističe Mesić dodajući da Dejton nije nepromijenjiv. Ustrajavanjem na dejtonskoj strukturi, potkopavaju se temelji BiH, kazao je bivši hrvatski predsjednik.

“S tim se valja sučiti ako želimo nešto postići. Nema koraka naprijed, nema napretka i rješenja ako se ne ostvari odustajanje od podjele na dva entiteta, uspostavljanje novog teritorijalnog ustroja BiH koji neće biti nacionalno homogeni. Najvažnije, koncipiranje BiH kao države svih građana, a ne države tri konstitutivna naroda i ostalih“, kazao je Mesić.

On je istakao da je “Dejtonski mirovni sporazum čedo Sjedinjenih Američkih Država i međunarodne zajednice i on ne funkcionira”.

“Oni koji su ga napravili moraju pomoći sada i nemaju prava izmicati se”, kazao je Mesić te svoje izlaganje zaključio porukom kako zemlje regiona “ne smiju postati taoci prošlosti“.

Da Dejtonski mirovni sporazum u BiH nije samo puka stvar historije već predstavlja nedovršenu agendu, kazao je bivši predsjednik Slovenije Danilo Turk. Prema njegovim riječima, BiH u njenoj budućnosti ima značajnu ulogu u proširenju granica Evropske unije.

“Mora se razumjeti da je prirodan izbor EU da u svoje granice uvede zemlje. Mi smo ušli prije deset godina, Hrvatska prije dvije godine. BiH ima posebnu ulogu. EU ima multietničku zajednicu. Ohrabrujuće je da se krenulo sa rezultatima, sa udruživanjem“, kazao je Turk podsjećajući kako su se svi politički lideri zajednički obavezali da će podržati euroatlantski proces BiH.

Zakon o radu Federacije BiH također, se pokazao kao korak naprijed što pokazuje da je napredak u zemlji moguć, istakao je Turk ističući kako su takve činjenice ohrabrujuće za dalji razvoj.

“Prijetnje koje periodično iznosi Republika Srpska o referendumu su samo dio političkog kompleksnog problema. Politička osjetljivost ne može biti platforma za kreativno kreiranje politike. Da li je agenda za reformu pomogla pri mijenjanju prirode i dimanike u BiH? Mišljenja sam da agenda ima ulogu u politici, reforma je urađena na prekretnici, građani insistiraju što otvara pitanje evolucije ustava u BiH“, kazao je Turk dodajući kako je i slovenski parlament tek nedavno, nakon mjeseci debate, zatvorio pitanje ustava i njegovih izmjena.

Izmjene Ustava i njegova “evolucija” su u BiH, prema riječima Turka, “pitanja iznad svih pitanja”.

“Dajte da se fokusiramo na budućnost u duhu mudrih riječi. Mnogo je zemalja u susjedstvu koje gledaju na BiH sa nadom i moramo učiniti sve da ta naša postane realnost“, zaključio je bivši predsjednik Slovenije.