Fizičke barijere nisu glavni problem osobama sa posebnim potrebama, nego su to mentalne barijere, smatra Mirna Marković-Pavlović iz Ureda za podršku studentima sa posebnim potrebama.
Osobe sa invaliditetom koje žele studirati na fakultetima u Bosni i Hercegovini umjesto da biraju koji studij žele pohađati, trebaju razmišljati da li je zgrada fakulteta i nastava prilagođena vrsti invaliditeta. Naime, samo pojedine zgrade na univerzitetima u Mostaru, Sarajevu, Bihaću i Banjoj Luci prilagođene su osobama sa invaliditetom, dok je nastava slabo prilagođena studentima sa oštećenjem vida i sluha. O ovoj temi u Novom danu govorili su Mirna Marković-Pavlović iz Ureda za podršku studentima sa posebnim potrebama i Ismar Krdžalić, studenta Germanistike koji boluje od cerebralne paralize.
pročitajte još
Zahvaljujući projektu “Jednake mogućnosti za studente sa posebnim potrebama” dobijena je procjena da u ovom trenutku ima 70 studenata s posebnim potrebama na Univerzitetu u Sarajevu, rekla je Pavlović i napomenula da su to studenti koji su “priznali” da imaju posebne potrebe.
“Pitanje je koliko ima i onih koji još nisu prijavili svoj invaliditet”.
Istakla je da nastavni planovi, literatura, naročito za slijepe i slabovidne osobe nije dovoljno prilagođena ovim osobama.
“Mi ne tražimo da se kriteriji snize ili prilagode. Ne, tražimo da se osobama sa posebnim potrebama omogući bolji pristup programu”, tvrdi gošća Novog dana.
Dodala je da su tu i problemi kao što su prijevoz na fakultet, arhitektonske barijere, ali da “fizičke barijere i nisu tako ozbiljne jer njih je lakše otkloniti”.
“Stereotipi i mentalne barijere su najveća prepreka”, smatra Marković-Pavlović.
Zakonski je ova oblast dosta dobro uređena, navodi ona, ali ti zakoni se u praksi ne provode dovoljno dobro.
“Mnoge stvari još sistematski nisu uređne, ali isto tako ima mnogo primjera dobre prakse”.
Kako bi se poboljšali uslovi studiranja za studente sa invaliditetom, namjera je bila otvoriti Urede za podršku studentima sa posebnim potrebama.
“Stalno se govori o njihovim poteškoćam, a malo ko je govorio o mogućnostima ovih osoba. Osjetljivi smo na površnost”, otkrila je gošća Novog dana.
Student Ismar Krdžalić smatra da je vrlo bitno da se “pokrene” empatija ljudi koji su odgovorni za obrazovni sistem.
Mnoge osobe se stide da imaju posebne potrebe, tvrdi Krdžalić i navodi da se moraju mijenjati stereotipi o njima.
Otkrio je da je njegov put na fakultetu bio “zlatna sredina” – nije bio ni toliko težak, ali ni lak.
“Objavio sam autobiografski roman “Poseban od prvog udisaja” koji je naišao na dobre kritike i ponosan sam što je roman poslužio kao neki okvir ljudima u prosvjeti kako da se ophode prema osobama s posebnim potrebama”, rekao je na Krdžalić na kraju gostovanja u Novom danu.
