Dok politička previranja u BiH traju poziv za članstvo u NATO Bosna i Hercegovina još čeka. Procjena stručnjaka iz Atlantske inicijative je da će se čekati godinama.
Vladajuća politika deklarativno je “ZA”, ali će put ka aktivaciji Akcionog plana za članstvo trajati još dugo. Pitali smo može li eventualna crnogorska pozivnica za članstvo u NATO krajem godine ubrzati put Bosne i Hercegovine.
Ko će prvi u NATO savez? Iz ove regije, očekuje se, pozivnicu za članstvo u Savez krajem godine prva bi mogla dobiti Crna Gora. Za njom možda Bosna i Hercegovina, a zatim Makedonija i Gruzija.
Srbija za sada ne pokazuje takve aspiracije, a manje-više odlučna Bosna i Hercegovina opterećena je aktivacijom Akcionog plana za članstvo koje kaska. Uslovi su učestvovanje u mirovnim misijama, uništavanje viškova naoružanja i municije i registracija perspektivne nepokretne vojne imopvine.
Nažalost, kaže ministrica odbrane, to je postalo političko, a ne tehničko pitanje. Od 63 do sada je uknjiženo 19 lokacija. Pendeš se nada da će do kraja godine uknjižiti još 7. Procjene vremenskog okvira nema.
“Mi smo naišli u dokumentaciji na određeni broj lokacija i to su prije svega radio-relejna čvorišta, to su lokacije koje se ne vode ni na entitetskim ministarstvima, nije ni državna, nego društvena svojina, što podrazumijeva više vremena kako bi se iz društvene prebacilo u državnu, odnosno donijela odluka opštinskog vijeća ili grada. Zato to traje toliko vremena“, kazala je Marina Pendeš, ministrica odbrane BiH.
Zvanična politika Republike Srpske je stava da je rano govoriti o pitanju članstva u NATO prije aktiviranja Akcionog plana za članstvo, a kada se to i desi kažu da će pitanje izjašnjavanja o članstvu ići pred građane Republike Srpske.
“Mi smo potpisali sporazum sa bošnjačkim liderima kako ćemo rješavati tu imovinu i taj sporazum se ne realizuje. Kad se on realizuje može se pokrenuti MAP, a kad dođemo u poziciju da odlučujemo o NATO-u onda ćemo se zalagati da se ode na referendum kako bi se izjasnio narod – hoće li NATO ili neće NATO“, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS.
Washington Post bavio se analizom svojevrsnog sukobljavanje dva bloka – zapadnog i Rusije kada je u pitanju ulazak Crne Gore u NATO. Može li takvo nešto zahvatiti i Bosni i Hercegovinu, slijedeću na redu, pitali smo dobre poznavaoce međunarodnih odnosa.
“To bi imalo šire regionalne implikacije čak i od Crne Gore, pogotovo imajući u vidu strukturu Bosne i Hercegovine i činjenicu da vi ne morate uopšte koristiti instrumente referenduma da bi eventualno spriječili takvo članstvo već imate dovoljno instrumenata blokade u državnim tijelima kroz Parlamente i Dom naroda da zaustavite članstvo“, rekao je Sead Turčalo iz Atlantske inicijative.
“Vidi se da ne postoji ona suštinska saglasnost, ne političkih lidera, nego ne postoji saglasnost u javnosti. Ne postoji saglasnost u Republici Srpskoj i jedan takav potez bi sigurno bio gotovo bomba po Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Miloš Šolaja iz Centra za međunarodne odnose Banjaluka.
Analitičari su protiv jednostranih odluka izvan demokratskog duha, ali s druge strane napominju da zemlja nema alternativu.
