"Učestvovao sam na ogromnoj većini sastanaka, prije i u toku rata. Znam da je Skupština donosila sve važne konstituirajuće akte za uspostavu Republike Srpske i glasao sam za mnoge akte jer sam to smatrao legalnim", kazao je Milorad Dodik u svojstvu svjedoka odbrane na suđenju Ratku Mladiću u Haagu.

Na pitanje da li je prije formiranje Skupštine srpska strana pokušala sklopiti dogovore? 

“Srbi su predlagali mehanizam nacionalne zaštite i tražili da na važnim pitanjima ne bude preglasavanje, što je odbijeno”.

Na pitanje odbrane “Kako počinju oružani sukobi u BiH”, Dodik je kazao:

“U susjednoj Hrvatskoj već su bili oružani sukobi, ali prve žrtve su bile daleko od tog prostora gdje su Srbi bili dominantni, u Krajini. Prve žrtve su se desile u Sarajevu, kada je na srpskoj svadbi ubijen mladoženjin otac. To se smatralo činom terorizmom i da je nedopustivo jer se radilo o svadbi. Nakon toga su se desile aktivnosti Patriotske lige na prostoru Bosanskog Broda, ali i na drugim mjestima. U toku rata manju medijsku pažnju su izazivala grupna stradanja, nego što je bilo jedno stradanje na početku rata“, kazao je.

Jedno od pitanje bilo je da li su neki političari otišli u selo Sjekovac?

“Neki od političara su bili tamo, kao što su Fikret Abdić i Biljana Plavšić. Oni su konstatovali da su stradali civili. Znali smo da je Patriotska liga počinila zločine nad srpskim civilima u tom selu“.

Također, postavljeno mu je pitanje da li je neposredno prije rata prisustovao sastancima o strategiji srpske strane i suštinskim temama?

“Učestvovao sam na ogromnoj većini sastanaka, prije i u toku rata. Znam da je Skupština donosila sve važne konstituirajuće akte za uspostavu Republike Srpske i glasao sam za mnoge akte jer sam to smatrao legalnim. Ustavom SFRJ je određeno da suverenitet pripada narodima“.

Da li ste bili na Skupštini na kojoj se raspravljalo o šest strategijskih ciljeva srpskog naroda u BiH?

“Ta tema se provlačila duže vrijeme i bila je zahtjev ljudi sa terena, kao osnova za jačanje konstituivnosti srpskog naroda u BiH“.

Da li ste ikada naišli na plan, usmeni ili pismeni, da se muslimani istjeraju sa područja pod pod srpskom kontrolom?

“To nije bio plan i ja to nigdje nisam čuo. Plan je bio da se u Skupštinu uključe predstavnici Bošnjaka s područja Krajine, ali zbog ratnih dejstava do toga nije došlo. Potpuno sam uvjeren da politika tog vremena nije bila politika etničkog čišćenja“.

Jedno od posljednjih pitanja odbrane bilo je “Da li je bilo diskusija na Skupštini koje su bile ratoborne”?

“Ubijen je srpski poslanik u Srebrenici, Zekić, dok je funkcionisala zajednička Skupština. To je izazvalo emocije i tu je teško kontrolisati stvari, ali ozbiljni smo ljudi“.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.