Bivši direktor Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo je najmanje četiri godine neplanski zapošljavao ljude u ovoj ustanovi. Dok su pojedinci bezuspješno slali molbe za posao, on je zapošljavao rodbinu svojih kolega.

Slobodan Trninić, bivši direktor Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo (KS), od 2007. do 2010. godine je zaposlio skoro 600 ljudi mimo procedura. Među zaposlenim su njegovi poznanici, rodbina članova Upravnog odbora ove ustanove te djeca dugogodišnjih uposlenika.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su kontaktirali ove uposlenike ili članove njihovih porodica i oni kažu da su se zaposlili na osnovu molbe direktoru Trniniću. Međutim, CIN je otkrio da je bilo onih kojima molba nije mogla pomoći te ni nakon višegodišnjeg čekanja nisu dobili posao.

U ovom periodu je na snazi bio Zaključak Vlade KS-a prema kojem je za svako novo zapošljavanje bila potrebna saglasnost kantonalnog ministarstva zdravstva.

Budući da je zapošljavanje bilo neplanski, nedostajalo je novca za plaće novih uposlenika pa je direktor izdvajao 16,3 miliona KM iz sredstava predviđenih za medicinski materijal i vlastitih prihoda ustanove.

Sarajevsko Kantonalno tužilaštvo skoro četiri godine istražuje ovaj slučaj. Prije njih istragu protiv Trninića i još četvero njegovih saradnika je vodila Federalna uprave policije (FUP). Sve je počelo krajem 2009. godine kada je grupa građana prijavila nelegalna zapošljavanja.

Trninić je bio direktor Doma zdravlja KS-a deset godina. U tom peiodu on i njegova porodica su postali vlasnici vrijednih nekretnina. Zdravstvena ustanova koju je vodio je najveća ustanova primarne zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini (BiH). Čini je devet općinskih domova zdravlja i 78 ambulanti.

Četiri godine na listi prioriteta

FUP sumnjiči Trninića da je tokom četiri godine zanemarivao zakonsku obavezu da potrebe za novim zaposlenicima prijavi Službi za zapošljavanje KS-a koja potom raspisuje konkurs. Međutim, rukovodstvo Doma zdravlja KS-a je donijelo Pravilnik o radu i njime ovlastilo direktora da ljude zapošljava mimo konkursa.

Samir Konjhodžić, viši fizioterapeut, u januaru 2005. godine je predao molbu za posao u Domu zdravlja. Pet mjeseci kasnije na molbu mu je odgovorio direktor Trninić, navodeći da je stavljen na „listu prioriteta“ te da će biti kontaktiran pri ukazanoj potrebi za prijem na to radno mjesto.

Konjhodžić nikada nije dobio poziv iz Doma zdravlja. Prema podacima do kojih je došao CIN, Trninić je za četiri godine zaposlio jednog fizioterapeuta i 55 fizioterapeutskih tehničara.

Konjhodžić kaže da je bio spreman raditi i posao koji je ispod njegovih kvalifikacija. „Od životnog značaja mi je bilo da dobijem posao.“

U martu 2009. godine on je ponovo pisao Trniniću, podsjetivši ga na svoju molbu. Dva dana poslije je dobio odgovor da nema novih prijema u Domu zdravlja, u skladu sa aktima Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO).

ZZO svake godine donosi finansijski plan u kojem navodi koliko uposlenika Doma zdravlja finansira. Za 2009. godinu planiran je isti broj uposlenika kao i prethodne godine.

Uprkos tome, Trninić je te godine zaposlio 211 novih radnika.

Među njima je bila i šezdesetogodišnja Svjetlana Kapetanović, supruga Osmana Kapetanovića, tadašnjeg načelnika Sanitarne inspekcije KS-a.

Kapetanović je specijalistkinja transfuziologije i do tada je radila u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH kao rukovodilac Odsjeka za laboratorijsku obradu krvi. U jesen 2008. godine Zavod je protiv nje podnio prijavu Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo zbog sumnje da je mijenjala podatke o krvnim grupama pacijenata.

Kapetanović je u januaru 2009. godine na vlastiti zahtjev sa Zavodom zaključila sporazum o prestanku radnog odnosa i iste godine se zaposlila u Domu zdravlja „Centar“. Uz dodatne edukacije sve do penzionisanja je tu radila kao ljekar porodične medicine. Na pitanje novinarke CIN-a kako se zaposlila u Domu zdravlja, Kapetanović kaže: „Ja ne znam, moj muž je predao papire“.

Iako je rekla da njen suprug nije poznavao Slobodana Trninića, Osman Kapetanović, također doktor po struci, novinarki CIN-a je rekao da su oni ista generacija. Nije želio govoriti o tome da li je to pomoglo u zapošljavanju njegove supruge.

„Poznanstva su privatna stvar“, dodao je.

Kantonalno tužilaštvo je u martu 2015. godine obustavilo istragu protiv Svjetlane Kapetanović jer su dokazi u njenom slučaju nezakoniti, odnosno uzeti bez naredbe nadležnog suda. Protiv nje nikada nije pokrenut disciplinski postupak pred Ljekarskom komorom, a u Zavodu kažu da ne znaju zbog čega se to nije desilo.

Neka luda sreća

Prema istraživanju CIN-a, Trninić je u Domu zdravlja zaposlio još najmanje šestero svojih poznanika ili djece dugogodišnjih uposlenika ove ustanove i članova Upravnog odbora.

Jedna od njih je i doktorica Mahira Kukavica-Durić, kćerka Fadile Kukavice, penzionisane doktorice koja je radila u Domu zdravlja „Stari Grad“. Kukavica kaže da se u vrijeme kada je njena kćerka predala molbu za posao davala prednost djeci uposlenika.

„Čujte, realno, i logično je to“, kaže ona i dodaje: „o gospodinu Trniniću imam tako visoko mišljenje jer je on uvijek vodio računa da našoj djeci pomogne, prije svega“.

Kukavica kaže da je njena kćerka imala izvanredno visoke ocjene, da niko nije molio za njen posao te da je to jednostavno bila „neka luda sreća“.

Osim što je kćerka uposlenice, Mahira je i snaha Amire Durić, koja je od 2005. do 2009. godine bila predsjednica Upravnog odbora Doma zdravlja. Durić negira da je na bilo koji način urgirala za posao svoje snahe.

Mahira Kukavica-Durić od 2010. godine ne radi u Domu zdravlja „Stari Grad“ i nije bila dostupna za razgovor sa novinarima CIN-a.

Prema Statutu Doma zdravlja, generalni direktor je za svoj rad odgovoran Upravnom odboru koji odlučuje o njegovom imenovanju i razrješenju, uz prethodnu saglasnost ministra zdravstva KS-a.

Sa Durićkom je u Upravnom odboru bio i Ferid Selmanović, čiji sin Mirsel, diplomirani ekonomista, danas radi u Nabavnoj službi Doma zdravlja.

Selmanovići o zapošljavanju nisu željeli razgovarati sa novinarkom CIN-a.

Posao je dobilo i dvoje djece Fate Mujan, tehničke sekretarice Doma zdravlja „Centar“, koja u ovoj ustanovi radi preko 35 godina. Od 2007. godine njena kćerka Anela radi kao fizioterapeutski tehničar a sin Alen kao evidentičar. Mujan kaže da su djeca samo donijela papire u Dom zdravlja i predala.

„Ništa ja tu nisam urgirala. Mada, normalno, kad su gore donijeli papire, znali su da su moja djeca. Je li to nešto imalo privilegiju (…)“, kaže Mujan.

Za razliku od nje, doktor Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Doma zdravlja u Sarajevu, kaže da je sam zamolio Trninića da mu zaposli sina. Razočaran je što je morao čekati 10 mjeseci da mu sin dobije posao laboratorijskog tehničara u Domu zdravlja „Novi Grad“.

„Ja mislim da sam ja progurao samo svojom upornošću, ipak sam ljekar specijalista, ipak sam ljekar u godinama, ipak sam dugo u ustanovi i imam zasluge za ovu ustanovu“, kaže on.

Zaobilaženje pravila

Trninić je za četiri godine zaposlio 587 osoba bez konkursa.

Postupak zapošljavanja je tekao ovim redom: kandidat bi dostavio molbu Trniniću, obavio razgovor sa njim, a potom bi odlazio u Kadrovsku službu po informaciju o svom radnom mjestu. Kandidat prvo potpiše ugovor na određeno vrijeme, a nakon nekog vremena i ugovor za stalno. Čitav postupak od predaje molbe do potpisivanja ugovora bi trajao svega nekoliko dana.

U periodu kada je Trninić zapošljavao ove ljude na snazi je bio zaključak Vlade KS-a kojim se zdravstvenim ustanovama nalaže da za svako novo zapošljavanje trebaju tražiti saglasnost Ministarstva zdravstva KS-a. CIN je pokušao doći do podataka za koje uposlenike je postojala saglasnost za zapošljavanje, ali u Ministarstvu i Domu zdravlja kažu da nemaju tu dokumentaciju.

Nakon četiri godine nezakonitog zapošljavanja, uz odlaske radnika na druga mjesta ili u penziju, Dom zdravlja je krajem 2010. godine imao 514 uposlenika za koje ZZO nije davao sredstva. Da bi prikupio novac za njihove plaće, Trninić je svake godine uzimao sav novac iz vlastitih prihoda Doma zdravlja te dio sredstava predviđenih za nabavku šprica, gaza i vate te plaćanje režija. Zbog svega toga pacijenti nisu imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

Danas u Domu zdravlja najviše nedostaje radiologa, otorinolaringologa i neuropsihijatara. Prema spisku zaposlenih do kojeg je došao CIN, od 587 ljudi koje je Trninić zaposlio, samo jedan je specijalista neuropsihijatar. S druge strane, na razne poslove primljeni su: pet prodavača, dva tekstilna tehničara, dva aranžera, dva kuhara, oplemenjivač tekstila, poljoprivredni tehničar, poslastičar, cvjećar, tapetar, učitelj…

Studentske nekretnine

U prijavi grupe građana koja je proslijeđena FUP-u navedeno je da se za zapošljavanje „dijela novih radnika uzima mito“ te da su članovi porodice Slobodana Trninića vlasnici nekretnina čija tržišna vrijednost prelazi iznos od 400.000 KM.

Iako predstavnici Sindikata kažu da su čuli od kolega da su davali novac za posao, novinarka CIN-a je razgovarala sa najmanje 15 uposlenika Doma zdravlja i svi su rekli da im niko nije tražio novac za zapošljavanje.

„Ja sam okružen ljudima koji kažu da su dali novac, ali niko neće da govori – ne samo zato što se boji nego što je on isto učestvovao u tom kriminalnom djelu“, kaže predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Izet Hočko.

Prema podacima do kojih je došao CIN, Trninić i porodica su vlasnici vrijednih nekretnina koje su stekli u vrijeme dok je on bio na čelu Doma zdravlja, od decembra 2001. do augusta 2011. godine. Njegov sin Slobodan je 2002. godine kao student kupio stan od 73 kvadrata u centru Sarajeva za 107.500 KM, a osam godina poslije i garažu u istoj ulici, vrijednu 30.000 KM.

Kćerka Sanja kupila je 2010. godine stan od 93 kvadrata u centru Sarajeva za 233.500 KM kao dvadesettrogodišnja studentica.

Nedaleko od njih Trninić ima stan od 144 kvadrata koji je 2007. godine od Općine Centar otkupio certifikatima za nešto više od 23.000 KM. Sa suprugom je vlasnik duluma zemljišta u Blažuju koje su kupili u decembru 2000. godine za 6.000 KM. Danas je na tom mjestu planinska kuća sa velikim dvorištem.

Trninić nije želio razgovarati sa novinarkom CIN-a. Preko supruge je poručio da ne želi da daje bilo kome bilo kakve odgovore. Tokom istrage je FUP-u dao izjavu u kojoj je rekao da se ne osjeća nimalo odgovoran te da je radio u skladu sa zakonom. Kako je navedeno u izvještaju FUP-a, posredno je priznao da je prijem uposlenika vršen bez obavještavanja Službe za zapošljavanje KS-a, samo na osnovu dostavljene molbe kandidata, kao i da za zapošljavanje novih radnika nije imao saglasnost Ministarstva zdravstva KS-a.

Njegov slučaj je 2012. godine proslijeđen Kantonalnom tužilaštvu KS-a. Kako je saopšteno iz ove institucije, predmet je još uvijek u istražnoj fazi, piše Centar za istraživačko novinarstvo CIN.