Dejtonski sporazum: Predmet kontroverzi i opravdanja

Dokinuo je smrt, no nakon 20 godina i dalje je predmet kontroverzi ali i političkih opravdanja. Mirovni sporazum i ono što je donio za budućnost BiH, predmet je različitih ocjena.

Bošnjaci mu zamjeraju što je pristao legalizirati RS, Hrvati su nezadovoljni i institucionalnom neravnopravnošću, a Srbi izmjenama do kojih je u međuvremenu došlo.

Iako je za mnoge međunarodne zvaničnike Dejton i danas temelj u koji se ne dira, u praksi su posljedice Dejtona više nego očite. I danas su ponovno na to upozorili u Biskupskoj konferenciji BIH.

Ako zanemarimo diskriminatorski ustav, na drugom mjestu je nefikasna i komplikovana država ili kako je to na jednoj od brojnih konferencija, organiziranih u povodu godišnjice Dejtona. 

No unutarnje reforme su stvar političkog konsenzusa. Bez njega je nemoguć daljni put u EU koji će neminovno značiti nadogradnju Dejtona.

Sporazum koji je poznat i kao Parisko-dejtonski ima ukupno 11 Aneksa, koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte života. Nikada do kraja nije implementiran. U Aneksu IV koji je i Ustav BIH govori se o entiteskom glasanju, no on je podrazumijevao implementaciju ankesa 7 odnosno povratak sto se nije desilo.

Do sada je bilo nekoliko pokušaja izmjene sporazuma prije svega zbog diskriminacije što je naložio i Evropski sud za ljudska prava u presudi 'Sejdić-Finci'. No do dogovora nije došlo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.