Mogu li vjernice mijenjati svijet? Jesu li ljudska prava žena ugrožena zabranom nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama BiH? Kako međureligijskim dijalogom razbiti predrasude o drugom i drugačijem?
Zašto bogatstvo religija u Bosni i Hercegovini političari predstavljaju kao prokletstvo? Kako biti uspješna i cijenjena žena u konzervativnom društvu? Kako odgajati djecu u vremenu materijalizma?
pročitajte još
Na ova pitanja večeras u Pressingu pokušale su odgovoriti tri dame: pravoslavni teolog, stručna savjetnica Međureligijskog vijeća BiH Olivera Jovanović, magistrica sociologije, aktivistica Mreže vjernica Belma Bešlić i šefica Kluba hrvatskih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH, aktivistica Mreže vjernica Ljilja Zovko.
Jovanović je objasnila da žene kroz rad u Međureligijskom vijeću pokušavaju doprinijeti izgradnji građanskog društva. Dodala je da one nisu “nikakva sekta”.
Bešlić je otkrila da se u Mreži najviše priča o temamam kako ženu postaviti na pravo mjesto.
“Žene su spuštene na neki nivo na kojem ne bi trebale biti. Pokušavamo pokazati da u religijskim knjigama žene imaju veoma bitnu ulogu, a ne kako se često predstavlja da su žene u religijama predstavljene kao nešto nazadno”.
Zovko je otkrila svoje razloge učlanjenja u Mrežu vjernica.
“Željela sam da doprinesem u širenju pozitivnih ideja. Oduševljena sam snagom žena u Mreži i kako se zalažu i promoviraju za te pozitivne ideje. Željela sam pokazati da se mi kao vjernici lakše dogovaramo. Temeljni zakon među ljudima bi trebalo da bude da ljube bližnjeg svoga i ne poželite drugom ono šte ne bi sebi”.
Na pitanje voditelja Pressinga Amira Zukića kako da u zemlji kao što je BiH, u kojoj se 90 posto stanovništva izjasnilo kao vjernici, a zabilježeno je toliko korupcije, nepravde, kriminala… Zovko je objasnila da se zlo širi samo po sebi.
“Za dobro se treba više truditi. Bitno je kako mi odgajamo svoju djecu. Mene je moja majka naučila kako opraštati. Danas malo ko uči djecu kako da oprosti drugome i onda to dijete u sebi nosi negativnost. Ako vi svoju djecu odgojite da drugom ne želite loše, da svoje vole – to je recept za popravljanje situacije u BiH”.
Dosta ljudi koji se izjašnjavaju kao vjernici malo ili ništa ne znaju o vjeri, ističe Bešlić.
“Mnogi se prikrivaju pod plaštom religije. U našim porodicama je jako zakazao odgoj koji ne mora biti povezan sa religijom. Malo ima porodica u kojima se ističe da je dobro biti dobar, samilostan, ustati se starijem u tramvaju. Stariji isto tako su izgubli samilost prema djeci. Mora biti uzajamna veza. U BiH postoji višeslojni problem u društvu u kojem religija može pomoći”.
U našem društvu postoji zloupotreba religije, smatra Jovanović, i mnoge se stvari pogrešno predstavljaju.
“Naš sistem u BiH je jednostavno izvrgnut naopako. Kada se kaže da postoji veliki broj vjernika treba se istražiti da li su oni vjernici deklarativno, da li praktikuju vjeru ili možda vjeru vežu sa nacijom”, navodi Jovanović.
Mreža vjernica se bori da sačuva prave vrijednosti koje se polako gube.
“Mi se borimo da sačuvamo naše stare vrijednosti koje su izvrnute. Naše bake i nane su nas bolje odgajale nego što mi danas odgajamo djecu. Učile su nas da uzmemo manju polovicu jabuke, nešto što danas izgleda smiješno”, objasnila je Zovko.
Bešlić ističe da treba iskoristiti multikulturalnost i multikonfesionalnost koja je bogatstvo BiH.
“Moramo učiti djecu da je ovaj ambijent naša korist. Ono što je šaroliko ili različito je puno bolje ali se i na njemu mora više raditi. Djecu trebamo učiti građanskim, demokratskim vrijednostima i da to ne bude samo prazna priča”, kazala je magistrica sociologije.
Gošće Pressinga su dodale da uloga žene u kršćanstvu, islamu i pravoslavlju nije samo da bude oslonac svome mužu.
“Žena je u islamu preodređena da bude aktivna i živa jer je ona stvorena od živog, iz rebra muškarca, dok je prvi muškarac stvoren od neživog”, navodi Bešlić.
Žene su mnogo slabije plaćene od muškaraca, što je slučaj i u politici koji mnogi smatraju muškim svijetom. Zovko smatra da je razlog ovakvog slučaja što žene nisu bile toliko gonjene ambicijama kao muškarci.
“Žene nisu toliko zainteresoven za slavu, bogatstvo i moć. Njih više zanima da imaju sretnu i uspješnu porodicu. Međutim, žene u politici mogu dosta doprinijeti zato što mogu ukazati na neke probleme koje muškarci ne primjećuju”.
Gošće Pressinga su ponovo istakle da je za razvoj nekog društva najbitnija porodica te da djecu porodica najviše oblikuje. Škola samo iskristalizira naučene vrijednosti.
“Nije dovoljno da samo škola podučava o toleranciji. Međutim nije sve tako crno ali se o pozitivnim stvarima manje govori”, kazala je Bešlić dok Zovko zaključuje da i odgojni sistem ima svojih mana.
“Nama su učiteljice bile najvažnije, a danas se po dvije učiteljice promjene u jednom razredu u godini dana. Djeca se emotivno vežu za učiteljice, a mi smo urušili taj sistem. Djeca se danas uče da samo snaga vlada, a treba im objasniti da nije bitno ko je glavni”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
