Prof. dr. Damir Marjanović bio je gost teme jutra u Novom danu, gdje je sa Nermom Turić razgovarao o genetici, njenom značaju za društvo, ali i o tome kako je ta nauka kroz serije i filmove koncizno približena ljudima u regiji.

“Lakše bi bilo odgovoriti za šta nam genetika ne služi, jer prešla je jedan veliki put i uvukla se u svaku poru modernog društva. Postala je zanimljiv brend kao Coca-Cola”, izjavio je Marjanović u uvodu.

Kako se radi DNK analiza, koji je opće poznat pojam, Marjanović tvrdi da je to jedna jako jasna procedura.

“Suštinski ispitujete nasljednji materijal. Dobijete materijal, izolujete DNK, umnožite dijelove koje želite analizirati, postavite ih na jednu malu mašinu i vidite šta ste dobili. Na osnovu toga donosite zaljučke. Nekada se obradujete, nekada se razočarate. Nauka uvijek dobija na kraju”, tvrdi.

Test očinstva je javnosti uvijek interesantan, a Marjanović tvrdi da se za nekih četiri ili pet sati može dobiti u laboratoriji.

Koliko u BiH ima zahtjeva za test očinstva, je pitanje na koje je Marjanović potvrdio da se ne izdvajamo od prosjeka u ostatku svijeta.

“Imamo tri ili četiri takve laboratorije u BiH. To je nekih 200 do 300 testova godišnje. U posljednjim konsultacijama smo zaključili da je svako četvrto ili peto očinstvo negativno. Tu se onda pojavi spektakularan naslov da svaki četvrti ili peti bosanac nije otac svog djeteta. Naše analize su dobre, efikasne i pouzdane”, kaže Marjanović.

Istakao je činjenicu da je DNK analiza oruđe koje je dato na raspolaganje da ga treba koristiti mudro i pametno, a ne zloupotrebljavati ga.

Prije nekoliko godina, Marjanović je bio dio tima koji je istraživao porijeklo naroda BiH.

“Problem tu je nastao kod zloupotrebe rezultata u dnevnopolitičke svrhe i medijskih naslova. Mi smo dokazali da genetika ne određuje nacije, nju zanima populacija. Dokazali smo da smo zanimljivi, a nacije smo ostavili sa strane. Nacija i genetika nemaju poveznice. Ne negiram nacije, ali izgovor za dobro, loše i superiornost ne tražite u genima. Jadni geni nisu za to krivi”.

Podvukao je Marjanović da mi nismo determinirani genima.

“Ne nosite gene samo svojih roditelja, nego i predaka. Svih organizama koji su doveli do vas. Geni mogu štošta, a u našem genetičkom materijalu je zapisana povijest naše vrste. I to je najdetaljnija knjiga koju možete pročitati, onda biste spoznali sebe. U svakom slučaju, kompleksna priča kojoj se mora pristupiti izi više aspekata”, kaže.

Što se tiče TV serija i filmova sa ovom tematikom, CSI: Miami, Horatio Cane i slične, Marjanović je kazao da su podigle nivo našeg obrazovanja u ovoj sferi.

“Promovirale su primjenu znanosti u forenzici. Realno prikazuju stvari, i rezultati su bolji u stvarnom životu. Imamo bolje laboratorije nego u serijama i pametnije ljude”, tvrdi za N1 Marjanović.

Što se mladih tiče, potvrdio je da vlada veliki interes za studije u BiH koji se bave edukacijom u oblastima genetike.

“Mi jasno limitiramo taj broj jer nam ne treba hiperprodukcija. Mladi ljudi na trećoj ili četvrtoj godini već znaju više od profesora, i ne moramo da se brinemo za budućnost. Briga države je druga stvar. U nauku ne trošite, nego ulažete i to će se vratitit”, pojasnio je Marjanović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.