Genocidna ostavština Radovana Karadžića nastavlja da živi u Republici Srpskoj, poručeno je danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99″, na kojoj se govorilo o temi ”Negiranje je posljednja faza genocida i priprema novog”.

David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na američkom Državnom univerzitetu Južni Connecticut i jedan od uvodničara današnje sesije, smatra da kada normalizacija zločina, glorifikacija počinilaca, kao i ciljana dehumanizacija drugih postaju prihvaćeni načini diskursa ponovo se vide “sheme genocida u društveno političkoj kulturi Republike Srpske”.

“Genocidna ostavština Radovana Karadžića nastavlja da živi u Republici Srpskoj. Slučajevi negiranja genocida, veličanja ratnih zločinaca, ponižavajućih komentara o Bošnjacima i nesrbima, zabrana postavljanja spomenika za žrtve, diskriminacije i provokacija usmjerene na nesrpske povratnike u Republici Srpskoj pokazuju da postoje ograničenja za pravni proces, uprkos njegovoj osudi za 10 od 11 tačaka optužnice”, kazao je Pettigrew.

Neuspjeh da se dođe do osuđujuće presude za genocid po tački 1 u sedam opština, kazao je, bolna su uvreda za žrtve i preživjele i sada će, naglasio je Pettigrew bez sumnje ohrabriti novi talas poricanja genocida i kulturno suzbijanje u Republici Srpskoj.

Kao jedan od primjera naveo je Prijedora gdje je preživjelim zabranjeno postavljanje spomenika žrtvama, dok su počiniocima napravljeni spomenici u blizini mjesta koncentracionog logora Trnopolje, a podsjetio je i na to da u Višegradu opština i dalje traži da se uništi kuća u Pionirskoj ulici kako bi se, ustvrdio je, izbrisalo sjećanje na ženu i djecu koji su živi spaljeni u junu 1992. godine

“Uništenje kuće je dio procesa ‘pravne’ administrativne eksproprijacije. Nedavno smo svjedočili i posvećivanju studentskoj doma na Palama Radovanu Karadžiću, i otvaranje spomen-soba za bosanske Srbe na mjestu logora Trnopolje. Oba ova primjera u isto vrijeme veličaju počinioce i negiraju počinjeni genocid”, istakao je američki profesor.

Naglasio je kako je “kulturni genocid u Republici Srpskoj, u svojoj pravnoj, socijalnoj i kulturnoj dimenziji, ostavština Radovana Karadžića koja se nastavlja dalje sa ciljem trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva iz Republike Srpske putem diskriminacije i psihološkog zastrašivanja”.

Smatra da kao odgovor na ograničenja pravnog procesa, međunarodna zajednica treba poduzeti inicijative za ustavne reforme koje bi, vjeruje, ponovo ujedinile Bosnu i Hercegovinu državnim zakonima koji se protive negiranju genocida, kojim se zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i sprječava diskriminacija i aparthejd.

Enis Omerović, magistar nauka s Pravnog fakulteta u Zenici u tom pogledu smatra da će se bh. društvo nastaviti “hrvati” sa problemom poricanja genocida, odnosno negiranja svih pravosnažnih osuđujućih presuda za najteže međunarodne zločine, a što se tiče društveno-političkih implikacija, ne očekuje “nikakav golemi zaokret u odnosima među narodima u BiH niti u odnosima država u regionu.”

Da li je tužiteljstvo Haškog tribunala imalo određenih poteškoća u dokazivanju genocidne namjere kod optuženika Radovana Karadžića u sedam opština ili je, sa druge, strane sudsko vijeće pogrešno utvrdilo činjenično stanje, odnosno da li je pogrešno i nepravilno primjenilo pravo, ističe da ostaje da se vidi u eventualnom žalbenom postupku pred Haškim tribunalom u predmetu protiv Radovana Karadžića.

“Da je pretresno vijeće Radovana Karadžića u ovom predmetu osudio i za tačku 1 optužnice imali bi po prvi put na Haškom tribunalu osudu za genocid za razdoblje 1992, osudu za genocid prije 1995. i imali bi također osudu za genocid izvan sigurne zone UN-a Srebrenice. Predviđam da je Karadžić osuđen i za tačku 1 optužnice da bi u tom slučaju imali goleme pravne ali i društveno političke implikacije”, smatra Omerović.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio je u četvrtak u prvostepenom postupku Radovana Karadžića na kaznu od 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Karadžić, koji je bio prvi predsjednik Republike Srpske i vrhovni civilni zapovjednik Vojske Republike Srpske tokom rata u BiH 1992.-1995, proglašen je krivim po 10 od ukupno 11 tačaka optužnice koju je protiv njega podiglo Haško tužilaštvo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.