Aćimović za N1: BiH je nekada imala višak struje, a sada je skupo kupuje

Komentarišući najavljeno poskupljenje električne energije za dio privrede u Federaciji BiH, koje bi prema ponuđenim ugovorima za 2027. godinu moglo dosegnuti 31 posto, Aćimović je upozorio da su posljedice lošeg upravljanja energetskim sektorom već vidljive.

„Ono osnovno pitanje je zašto je BiH, od zemlje koja je bila jedan od vrhunskih proizvođača struje i imala višak električne energije, došla u situaciju da u najgorem mogućem svjetskom momentu za energetiku kupuje skupu struju s berze. To je nešto što je neshvatljivo“, kazao je Aćimović.

Naglasio je da rukovodioci energetskih preduzeća moraju objasniti građanima kako je došlo do takvog stanja.

„Neko od ljudi koji su posljednje dvije godine upravljali tim sistemima mora izaći i objasniti građanima BiH šta se desilo“, poručio je.

Prema njegovoj ocjeni, situaciju dodatno otežavaju rat u Ukrajini i rastući pritisak na evropsko tržište električne energije.

Upozorio je i na stanje elektroprenosne mreže, naglašavajući potrebu za investicijama i profesionalnim upravljanjem energetskim preduzećima.

Evropski put i korupcija

Govoreći o posljednjem izvještaju Evropske komisije, Aćimović je ocijenio da je BiH u izuzetno zabrinjavajućoj fazi evropskih integracija.

„Ako smo do sada, od ocjene jedan do pet, bili na jedan, povremeno posljednjih godina na dva, sada smo u nazadovanju“, rekao je, slikovito opisujući stanje reformi.

Naglasio je da BiH ekonomski i politički zavisi od Evropske unije te da više nema prostora za politička nadmudrivanja.

Posebno je kritikovao izostanak rezultata u borbi protiv visoke korupcije, tvrdeći da se postupci protiv političkih zvaničnika često ne dovode do sudskog epiloga.

„Došlo je, nažalost, na naplatu. Ovo je ekstremni nemar u posljednjih nekoliko godina. Jesu li se stvari mogle uraditi bolje? Naravno da su mogle“, poručio je.

Promjene u Srbiji kao šansa

Osvrćući se na američke međuizbore, Aćimović je ocijenio da njihove posljedice neće odmah biti vidljive u BiH, ali da predstavljaju signal za korekciju dosadašnjih politika.

Još veći potencijal vidi u pobjedi Studentske liste na izborima u Srbiji.

„Studentska lista, možemo je slobodno nazvati moderna Srbija, jer to nisu samo studenti. To su profesori, ekonomisti, pravnici i stručnjaci svih oblasti“, istakao je.

Prema njegovom mišljenju, nove vlasti u Beogradu i Sarajevu trebale bi što prije uspostaviti saradnju, prvenstveno u ekonomiji i evropskim integracijama.

Kao pozitivan primjer naveo je Crnu Goru, smatrajući da politički kompromisi mogu omogućiti brže reforme i približavanje Evropskoj uniji.

„Najugroženiji ne mogu čekati“

Aćimović je poručio da buduće vlasti u BiH moraju biti formirane što prije, upozoravajući da bi odgađanje do proljeća bilo neodgovorno.

Prioritet, smatra, mora biti ekonomija, a posebno pomoć građanima s najnižim primanjima.

„Ne možete dijeliti svima isto, ljudima koji imaju velika primanja i penzionerima i ljudima koji imaju izuzetno mala primanja“, naglasio je.

„Najugroženije kategorije ne mogu čekati. Njima se prvenstveno mora omogućiti stabilnost i bolji život“, zaključio je Aćimović.