Visoki predstavnik Christian Schmidt će danas u 16:30 sati nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje se tiču integriteta izbornog procesa, dok će ostale mjere koje je namjeravao proglasiti korištenjem Bonskih ovlaštenja, ostati na čekanju. Ukoliko se na kraju odluči na mjere o kojima se bruji već danima, "vratit će državu nazad u vrijeme 1995.-2000., kada su tri velike etničke partije Bošnjaka, Hrvata i Srba imale kvazi-monopol u zastupanju naroda", izričit je Joseph Marko, stručnjak za ustavno pravo i jedan od troje međunarodnih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine od 1997. do 2002. godine.

Stručnjak ističe da je teško špekulisati o stvarnim namjerama visokog predstavnika u BiH. Upitno je, navodi on, da li će amandmani na Izborni zakon imati stvaran efekat na ono što se predstavlja kao zvanična namjera – spriječavanje blokade rada institucija u FBiH.

N1 saznaje: Schmidt nameće tehničke izmjene Izbornog zakona, ostalo na čekanju

Napominje i da je teško promijeniti zakon svega dva mjeseca prije izbora, kao i to da upitnik ostaje iznad procjene visokog predstavnika da su svi uvjeti u potpunosti implementirani iz onoga što stoji u Aneksu 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma – tako da osnov za izborni zakon više ne mora biti cenzus popis stanovništva iz 1991. godine, nego posljednji iz 2013. godine.

“Imamo i drugu odredbu u nacrtu izbornog zakona, koja je opet upitna u smislu praga od tri posto koji s planira uvesti za zastupanje konstitutivnih naroda iz kantona u Federaciji BiH. Efekat procenta praga od tri posto će biti takav da izborna uporišta velikih stranaka, naročito HDZ-a će biti dodatno ojačana. Opasnost ove odredbe će biti u tome da jedna stranka će dobiti kvazi-monopol u budućnosti da određuje ko će biti izabran ili imenovan kao predstavnik određenih konstitutivnih naroda. Multietnički pluralizam je, stoga, puno više ugrožen kroz ovu odredbu nego što je to ranije bio slučaj. To znači da će ova odredba u Nacrtu Izbornog zakona vratiti Bosnu i Hercegovinu nazad u vrijeme 1995.-2000. godine, kada su tri velike etničke partije Bošnjaka, Hrvata i Srba imale kvazi-monopol u zastupanju naroda”, izričit je Joseph Marko.

Bivši sudija Ustavnom sudu BiH, Joseph Marko za N1:
Efekat cenzusa od 3 % će biti takav da će izborna uporišta velikih stranaka,naručito HDZ-a,biti dodatno ojačana. Jedna stranka će dobiti kvazimonopol da određuje ko će biti izabran kao predstavnik određenih konstitutivnih naroda pic.twitter.com/s3jZbCR8fo

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) July 27, 2022

Pluralizam je, napominje sagovornik N1, esencija demokratije, kao što je Evropski sud za ljudska prava rekao, pa ponovio u svim svojim presudama.

Šta je moguće činiti nakon eventualnih odluka visokog predstavnika?

No, osim što je, po njegovim riječima i više nego jasno da bi ovakva odluka bila retrogradna i protivna demokratskim vrijednostima, ostaje pitanje šta se protiv nje može učiniti – odnosno šta to visoki predstavnik u okviru svojih ovlasti eventualno može činiti.

Stručnjak pojašnjava da je pitanje moguće proslijediti na procjenu Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, pa podsjeća i na određene primjere.

“Evropski sud za ljudska prava je već odlučio u predmetu “Berić protiv BiH” da sudska revizija odluka visokog predstavnika u oblasti nametanja zakonodavstva ne krši njegov mandat u skladu sa Dejtonskim sporazumom, tako da je moguće predati zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, te zatražiti reviziju odluke visokog predstavnika jer je to u prošlosti već urađeno. Predmet je tu bio Zakon o graničnoj politici koji je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch nametnuo, a koji je završio na sudskoj reviziji. To bi bila određena vrsta provjere pred institucijama BiH. Tada bi od najviše sudske instance u BiH bilo da odluči da li će takav zahtjev smatrati mogućim ili ne”, stava je Marko.

Napominje da iz ovakvih odlučivanja nikako ne smiju ostati izostavljeni predstavnici organizacija civilnog društva.

Istovremeno, građani su i za danas najavili okupljanje ispred OHR-a, dok će u istom periodu Schmidt okupiti lidere političkih stranaka i saopštiti kako im daje rok od šest sedmica da se usaglase o izmjenama Ustava Federacije BiH, a u protivnom on će djelovati i nametnuti mjere kako je predviđeno u nacrtu odluka. Ovo mjere uz ostalo se odnose i na popunu Federalnog doma naroda, odnosno spomenuti cenzus od 3 posto, saznaje N1.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad