Alađuz zabrinuta zbog Dodikove poruke iz izborne noći: "Otkad je postao nacionalista, sve što je rekao je i ostvario"

Razgovor je počeo informacijom o najavljenom povećanju cijena grijanja u Zenici za čak 106 posto.

Alađuz je, uz dozu ironije, ocijenila da se poskupljenja nakon izbora mogu očekivati, ali i da rezultati glasanja pokazuju kako građani ne kažnjavaju političare zbog njihovih odluka.

"Narodu je važnije da ga njegov etnički lider maltretira nego da živi normalno"

Govoreći dalje o izbornim rezultatima, Alađuz je kazala da smatra kako su građani ponovo dali povjerenje političkim strukturama koje su godinama na vlasti, uprkos brojnim problemima s kojima se suočavaju.

"Baš, po meni, ovi izbori su pokazali ono što je stvarno istina, a to je da narod zaslužuje ovakvu vlast. I ja ne govorim građani i građanke, nego mislim narod. Mislim da su građani i građanke ostali u onima koji nisu glasali i onima koji su poništili listiće. A ovo je narod, jednostavno, kojem je važnije da ga njegov etnički lider maltretira nego da živi normalan, civilizacijski život. Mislim da su to pokazali ovi izbori i kako su lako etnonacionalističke stranke pobijedile bez ikakvog napora. Tako da je za mene ovo stvarno, mislim, zašto se zadržati na 106? Evo, ja se obraćam vlastima da to povećaju na 206, na 306, na 1.006, jer očito je da mogu da rade šta žele, bez ikakve posljedice", kazala je Alađuz.

Na konstataciju da se, uprkos izborima, malo toga mijenja, odgovorila je da očekuje dodatno pogoršanje prilika.

"Ne, ne, bit će još gore, sto posto", poručila je.

"Koliko godina čekamo autoput? Oni svečano objave da su pustili još jedan kilometar"

Jedna od tema razgovora bila je i optužnica zbog sumnje na zloupotrebe tokom izgradnje dionice autoputa Medakovo – Ozimice, u predmetu u kojem se govori o šteti većoj od 2,5 miliona KM za Autoceste Federacije BiH.

Alađuz je ocijenila da su problemi u izgradnji cestovne infrastrukture odavno vidljivi, a posebno je kritikovala sporost pravosudnih institucija u otkrivanju mogućih nezakonitosti.

"Ja vam moram reći, Ivana, zaista, uz svo uvažavanje, ne volim nikad generalizovati, da kažem da su u jednoj profesiji svi loši ili svi dobri. Tako da i u tom tužilaštvu, naravno, i u MUP-u ima ljudi koji zaista rade svoj posao, ali su u toliko malom broju da su zanemarivi. Zašto ovo govorim? Svako, svako ko je stupio na jedan metar našeg asfalta i naših cesta mogao je vidjeti da nešto nije u redu s tim preduzećem. Koliko mi godina čekamo autoput? I onda oni svečano objave da su pustili još jedan kilometar. Još jedan kilometar. Čovječe, ovdje se priča o Starlinku, ovdje se putuje na Mjesec, na Mars, i mi sada govorimo o jednom kilometru i mi treba kao da aplaudiramo. Znači, nema osobe koja je stupila na asfalt, na bilo koji dio regionalnog, magistralnog ili autoputa, da nije mogla da vidi sa svoja dva oka da tu nešto nije u redu", rekla je.

Nastavila je kritikujući pravosuđe i njegov odnos prema slučajevima moguće korupcije.

"To što našem tužilaštvu treba 50 godina da izađe iz kancelarije, da se možda prikupe dokazi, to je sad drugi par rukava. I mi smo baš na ovom istom mjestu hiljadu puta pričali kako bi sve bilo drugačije da pravosuđe funkcioniše, da pravosuđe nije u službi tih koji nas kradu. Jer ne treba uopšte biti stručnjak ili stručnjakinja, sasvim je dovoljno da vidiš da sa svojim autom ne možeš nigdje. I tako da uopšte nisam iznenađena tom korupcijom i baš sam iznenađena što je samo četvero uhapšeno. Mislim, ne znam šta se dešava, treba još vjerovatno 50 godina da nađu još koga. Mislim, dajte", navela je Alađuz.

Osvrnula se i na informaciju o obustavljanju finansiranja radova na spornoj dionici.

"Nikakve to razlike neće biti. Evo, dok su bili finansirani, nismo ništa dobili", dodala je.

"Imamo za lift, a nemamo za poplavljena područja"

Govoreći o opasnosti od novih poplava i problemima stanovnika područja na kojima su obustavljeni radovi, Alađuz je podsjetila na katastrofalne poplave iz 2014. godine, ali i tragediju u Donjoj Jablanici.

Posebno je kritikovala nedostatak sistemske prevencije i zaštite stanovništva od prirodnih nepogoda.

"Kao svaki put. Sjetite se od 2014. pa nadalje. Evo, sad smo imali Donju Jablanicu. Koliko je dugo prošlo da ljudi, ne znam, imaju li svi, jesu li dobili krov nad glavom? Neki dan smo prolazili, baš slikali, pokušavali vidjeti, dio jeste obnovljen, dio ne. Znači, ja ne znam uopšte kako se iko čudi. I naravno da treba da strahuju. Pa naravno. Dokazano je hiljadu puta da građani nisu od interesa nadležnima. Uopšte. Znači, naše potrebe, naše civilizacijske, naše kulturne potrebe, ništa to nije od prioriteta. Ja bih odmah savjetovala ovim ljudima koji nas slušaju da se odmah obezbijede sami, da nekako dignu kredit, nešto, da se obezbijede od poplava. Jer ova država, ovaj kanton, ovaj entitet, ništa neće učiniti da im pomogne", kazala je.

Podsjetila je da je od velikih poplava 2014. godine prošlo 12 godina, a da, prema njenoj ocjeni, institucije nisu uspostavile adekvatan sistem zaštite.

"Pa 2014. su bile one prve, hajmo reći, neke ogromne poplave, kad smo stvarno svi bili nekako iznenađeni i brzo smo se mobilizovali. Danas je 2026., znači 12 godina nisu uspostavili neki sistem upozorenja, sistem reakcije, sistem zaštite. A znaju uspostaviti sve što njima treba. Bijeli hljeb, naknadu za odvojeni život iako žive sto metara od, znaju popravljati liftove u neboderima da ne bi slučajno predsjednik išao pješke i tako dalje. Zato ima, je li, za lift. Zato se mogu izdvojiti. A ne mogu se izdvojiti da se ljudi vrate, da žive sigurno kad zatvore oči navečer. Dajte, molim vas. Znači, imamo za lift, a nemamo za poplavljena područja. To je toliko sramotno", poručila je.

Alađuz je zatim govorila o odgovornosti institucija i odnosu građana prema političarima.

"Ja svaki put pomislim kad ovako s vama pričam, šta će ljudi reći, ova žena ne vidi ništa lijepo, ništa, ali ja nekako ne mogu da shvatim da se mi svi čudimo. Mi stvarno ne bismo trebali da se čudimo. Mi smo stvarno jedne totalne budale, potpuno prepušteni njima na milost i nemilost. Nismo samo prepušteni, mi im aplaudiramo, mi im kažemo: hvala vam što ste ponovo s nama i evo vam naše povjerenje, evo vam naše pare, evo vam naši životi", istakla je.

U tom kontekstu spomenula je i tramvajsku nesreću u Sarajevu, postavljajući pitanje odgovornosti.

"Šta bi s onom tramvajskom nesrećom u Sarajevu? Šta bi? Kako je moguće, 90.000 snimaka ima iz svakog mogućeg ugla, hiljadu vještačenja i šta se dešava, evo ga oktobar? Gdje je pravda? To neće vratiti mladića u život, ali gdje je pravda? Postoji li pravda?", upitala je.

Odluka Tužilaštva BiH o Darku Čulumu: "Toliko vjerujem našem tužilaštvu"

U nastavku razgovora bilo je riječi o hapšenju četiri carinska službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, angažirana na Graničnom prijelazu Gradiška, zbog sumnje da su primali novac kako bi pogodovali prilikom uvoza robe.

Alađuz je ocijenila da je korupcija postala toliko uobičajena da takve vijesti više gotovo i ne izazivaju reakcije javnosti.

"Pa niko to nije pročitao. Ja mislim, ovo sad što ste vi pročitali u eter, da je možda najduže što se neko zadržao na toj vijesti. A mi smo se i u pripremi ove emisije dotakli gospodina Čuluma, koji se, naravno, izvukao od svih posljedica. Pa što ne bi onda neko drugi radio šta hoće da radi kad vidi da nema posljedica? I meni bi bilo puno, hajmo reći, ne kažem da sam, mislim, moralna vertikala, gluho bilo, ili horizontala, ali puno bolje bi bilo da je neko na njegovoj funkciji osjetio šta znači odgovornost nego njih četvero. Njih četvero, normalno, ako je to istina, ako je to dokazano, normalno da trebaju da ostanu bez posla i da snose posljedice. Ali ovo što je uradio gospodin Čulum i što smo mi svi svojim očima i ušima svjedočili, i danas smo čuli da to nije istina, da je sve bilo kako treba, to je po meni puno teži zločin", kazala je.

Povod za njenu reakciju bila je informacija da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo naredbu o neprovođenju istrage protiv direktora SIPA-e Darka Čuluma, koji je bio prijavljen za napad na ustavni poredak i druga krivična djela.

"A što je on bio prijavljen, Ivana? Nego što smo mi, on je čovjek koji je sve to govorio u eter. Znači, svi smo mi vidjeli i čuli da on ne poštuje zakone zemlje koja ga plaća. Znači, stvarno on nije to skrivao", rekla je.

Odluku Tužilaštva, koje nije utvrdilo postojanje elemenata krivičnog djela, komentarisala je ironičnim poređenjem s historijskim događajima.

"Ne daj Bože da smo sada u 1914., kad je onaj Gavrilo Princip, oni bi rekli da nije ubijen Franjo Ferdinand. Stvarno. Oni bi rekli Austriji, oni bi poslali depešu Austriji: Mi ne znamo o čemu vi govorite. Prijestolonasljednik nije ubijen, Gavrilo Princip je u to doba bio na kafi s prijateljima. Mislim, stvarno, eto, toliko vjerujem ovom našem tužilaštvu, da mogu samo da kažem da su oni bili 1914., Prvi svjetski rat se ne bi desio. Jer oni bi ubijedili Beč da je njihov prijestolonasljednik živ", izjavila je Alađuz.

"Mi smo u potpunoj vlasti narkokartela"

Komentarišući policijsku akciju "Jezero", tokom koje su u Sarajevu zaplijenjeni droga, oružje i drugi predmeti, Alađuz je govorila o utjecaju organizovanog kriminala na institucije Bosne i Hercegovine.

Prema njenoj ocjeni, problem trgovine drogom nije ograničen na pojedinačne kriminalne grupe, već se radi o mnogo širem društvenom problemu.

"Pa mi smo, ja ne znam, je li u Kolumbiji živio onaj najveći, tada najveći diler, El Chapo? Malo miješam države. Uglavnom, te narko države, to smo mi. Postoje kredibilni dokazi o kojima mediji izvještavaju, ne svi, naravno, određeni mediji, koliko je u stvari ta narkomafija zadrla u naše najviše tokove vlasti, koliko je u stvari ministara, premijera, predsjednika ovoga, predsjednika onoga, u stvari njihovih ljudi, njihovih ekspozitura. Ja ne znam što bi se iko čudio tome. Mislim, jednostavno, potpuno je ovdje legalizovano da narkobosovi žive, rade, privređuju, kupuju stanove, da se nešto pitaju", kazala je.

Iznijela je i ozbiljne optužbe na račun povezanosti pojedinih političkih funkcionera s osobama iz kriminalnog miljea, pozivajući se na medijske izvještaje i informacije međunarodnih agencija.

"Mislim, pa postoje dokazi da su neki ministri, ne znam, plaćali hranu u kantini nekim narkobosovima dok su bili u svojim rijetkim trenucima u zatvoru. Zamislite, i sutra je on ministar, sutra mi treba da mu aplaudiramo i sutra mi trebamo da kažemo: 'Joj, kako si ti dobar čovjek, ti nas spašavaš.' A da ne spominjemo neke još više funkcije. Znači, postoje zaista kredibilni dokazi od Europola i od drugih agencija da smo mi u potpunoj vlasti narkokartela. I da ovo nije ozbiljna država, to mi znamo iz raznih naših, evo, iz svega ovog što ste pročitali, pa do ovih vijesti na dnevnom nivou koliko ljudi se u stvari bavi drogom. Znači, to im je zanimanje 24 sata", navela je.

Prema njenim riječima, organizovani kriminal ne poznaje entitetske granice.

"Tako da je to, i nema veze s entitetskom linijom, taj narkokartel radi vrlo opušteno, njih ne brine ni PDV, ne brine ih ni SIPA, ni ništa. Mi smo zaista u njihovoj vlasti. To je jednostavno vidljivo iz svega. Iz svake vijesti, kad hodaš gradom, sasvim ti je dovoljno da vidiš. Od auta, od ponašanja, od pucnjava, od puštanja nakon 24 sata na slobodu", rekla je.

"Ja sam poništila listić i otvoreno to kažem"

Govoreći o Općim izborima i izlaznosti birača, Alađuz je otvorila i pitanje stvarnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine, navodeći da sumnja u procjene koje se zasnivaju na biračkim spiskovima.

"A mi ne znamo ni koliko nas ima u Bosni i Hercegovini. Kad negdje otputujemo i kada nas neko pita koliko vaša zemlja ima stanovnika, mi možemo samo da vidimo. Ja se uvijek iznenadim onom CIK-ovom izvještaju, kao ima 3,5 miliona glasača. Pa je li ti ljudi, koga oni broje? Ja stvarno se svaki put pitam gdje su ti ljudi, koga oni broje, odakle 3,5 miliona? Sa svom dijasporom možda, ali ja baš sumnjam da se sva dijaspora registruje. Ne žele uopšte da imaju posla s nama. Pošalju novac roditeljima i kažu: 'Zaboravi me.' Mislim, kakvih 3,5 miliona? Znači, nas ako ima i dva miliona i 700 hiljada, to je možda previše optimistično", kazala je.

Na konstataciju voditeljice da je izlaznost bila rekordno niska, oko 42 posto, te da su nove izborne tehnologije mogle spriječiti određene ranije zloupotrebe, Alađuz je kazala da takvi rezultati pokazuju stvarno političko opredjeljenje birača.

Posebno je kritikovala one koji nisu izašli na izbore.

"Pa jeste, i svi oni koji nisu izašli da glasaju, meni je žao ako se osjećaju sad uvrijeđeni, oni su to dozvolili. Znači, izađi pa bar poništi svoj listić. Pa neka bude više od 300.000 poništenih listića. Možda će to nekad nekome nešto značiti, nekoj višoj sili, nekom OHR-u, nešto. Ako je isti broj poništenih listića kao i ovih, pa mora se nešto promijeniti. Izađi, daj svoj glas. Ja sam poništila listić. Otvoreno to kažem, uvijek govorim. Otišla sam i baš sam sa zadovoljstvom svaku onu stranicu poništila zato što ne želim da se moj prazni listić, eventualno, ne kažem da bi se uradilo, ali eventualno je podložan zloupotrebi", rekla je.

Dodala je da je broj nevažećih listića za nju pokazatelj nezadovoljstva dijela birača, ali da taj dio, prema njenom mišljenju, nije dovoljno velik da promijeni političke odnose.

"I kada sam vidjela koliki je broj poništenih listića, tačno sam vidjela da postoji jedan mali, jedan mali postotak nas koji još uvijek smo ljuti, ali to je iznimno malo. Šta je 300.000 na sve ovo? Mi ne možemo promijeniti, nažalost, još uvijek državu", navela je.

"Budžetlije glasaju za one koji su ih doveli"

Alađuz je iznijela i svoju procjenu razloga zbog kojih etnonacionalne stranke zadržavaju značajnu podršku birača.

Prema njenom mišljenju, jedan dio biračkog tijela ostaje vjeran političkim strankama zbog identitetskih i ratnih iskustava, dok drugi dio podršku pruža zbog zaposlenja u javnom sektoru.

"Ovih 40 posto, ja sam ubijeđena da je tu negdje 10 posto one stare garde koja misli da duguje etnonacionalističkim strankama svoj identitet. Ja sam to čula, ja sam bila na terenu čitav septembar i prije, i august i sve to, i pričala sam i s mladima i sa starima, a stariji još uvijek misle da je to njihov, da oni tako štite u stvari svoj identitet jer se sjećaju rata, sjećaju se svojih umrlih. Znači, tih 10 posto to možemo zaboraviti zauvijek dok su živi, oni će biti vjerni liderima", rekla je.

Sve informacije o rezultatima Izbora 2026

Potom je govorila o mogućem utjecaju stranačkog zapošljavanja na izborne rezultate.

"Ali ovih 30 posto, ja mislim da su to ljudi na budžetu, da su to ljudi koji još uvijek plaćaju cijenu svog posla. I da oni imaju način na koji izvještavaju svoje veze sa strankom koja ih je zaposlila, da li su ispravno glasali ili ne. Ja sam u to ubijeđena. A kad uzmete istraživanja koliko je ljudi u Bosni i Hercegovini radno sposobnih na budžetu, dobijete isti taj procenat. U pet deka. Znači, ne govorim bez pameti. Negdje oko 40 posto radno sposobnog stanovništva je na nekoj vrsti budžeta. A da se ne lažemo, 90 posto tih pozicija se dobije jer te neko preporuči iz stranke. Od čistačice u općini ili osnovnoj školi do nekog visokog savjetničkog mjesta. I to su vam to. Budžetlije glasaju za one koji su ih doveli", ustvrdila je Alađuz.

Uputila je i poruku zaposlenima u javnom sektoru za koje smatra da svoju političku lojalnost duguju strankama koje su im omogućile zaposlenje.

"Dok se to ne promijeni, dok oni ne shvate: dobili su posao, OK, eto, dobio si posao preko stranke, šta me briga. Ali eto, pokaži da znaš raditi, pokaži obraz na tom poslu i prestani više da služiš tom istom gospodaru. Počni sa svojom glavom, nakon 20 godina što si glasao za njih, eto, isplatio se dug, isplatilo se sve to. Sad malo budi čovjek. Sad malo budi čovjek", poručila je.

Poruka Darijani Filipović i Željki Cvijanović: "Budite zaista liderice"

U razgovoru je otvorena i tema novog sastava Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u kojem će, nakon izbora, biti dvije žene – Darijana Filipović i Željka Cvijanović.

Alađuz je kazala da pozdravlja veće prisustvo žena na najvišim političkim funkcijama, ali da od njih očekuje samostalnije političko djelovanje.

"Ma naravno, pa mislim, nema šta, ona je baš lijepa osoba, mlada, hajmo reći, od mene je mlađa i drago mi je što je u politici. Ne sporim to. Ono što do sad nisam vidjela ni kod nje ni kod gospođe Cvijanović jeste neka individualna misao, neka sloboda da govori svoje mišljenje, što stvarno ne znači da ne govore unutar stranke. Ja to ne znam, nemam tamo uši, ali ono što je u javnosti jasno je da se slijede ili gospodina Dodika ili gospodina Čovića, njihove stope i to", kazala je.

Kao primjere političarki koje su se, prema njenoj ocjeni, uspjele osamostaliti od svojih političkih mentora, navela je bivšu hrvatsku premijerku Jadranku Kosor i bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel.

"Ono što bih htjela poručiti, u slučaju da one ili neko njihov gleda, jesu dva primjera iz njihove bliže prošlosti. Gospođa Jadranka Kosor je također došla na svoju poziciju kao premijerka jer ju je preporučio bivši premijer Sanader. I jedna od njenih prvih odluka kad je shvatila da Hrvatska neće ući u EU ako ne pokaže ozbiljnu mjeru, antikorupcijsku mjeru, bilo je da uhapsi svog bivšeg predsjednika. To je isto radila i gospođa Angela Merkel sa prethodnikom koji je nju predložio na čelo stranke. I ona je to, gospodina Kohla, kad se suočila s tim što je sve radio, ona je dala nalog da ga se makne. Znači, dvije snažne žene koje su tu došle kao izbor svog stranačkog šefa, kada su se suočile s opsegom njihove korupcije i toga, one su ih makle", navela je Alađuz.

Potom je direktno pozvala Filipović i Cvijanović da pokažu političku nezavisnost.

"Ja mislim da obje mogu shvatiti da, OK, eto, došle su tako kako su došle. Otvorite oči. Budite zaista liderice. Budite žene koje su četrdesetih nama izborile slobodu. Mi smo imali slobode kao žene prije nego što je imala Švicarska. Imali smo pravo da glasamo četrdesetih, Švicarska sedamdesetih. Imali smo pravo na abortus, pravo na školovanje, pravo da biramo i budemo izabrane četrdesetih. Znači, to su neke žene izborile. Znači, imaju one to u sebi. Moraju imati. Svako od nas ima neki gen od njih. Ja bih samo rekla da se malo ugledaju na gospođu Kosor i gospođu Merkel. Ne moraju se ugledati samo na njih dvojicu. Mogu pokazati šta jesu, mogu se ozbiljno obračunati. One su sad na takvoj poziciji da mogu donijeti neke promjene. Ne velike, nisu u Vijeću ministara, ali mogu donijeti neke promjene, pa nek' se stisnu", poručila je.

Alađuz je naglasila da i dalje vjeruje da žene na visokim političkim funkcijama mogu pokrenuti pozitivne promjene.

"Pa ja nekako uvijek sam optimistična da će neko nekad, ko bi mogao reći da će gospođa Kosor uhapsiti Sanadera. Mislim, on ju je doveo tu, ali uradila je to i ništa joj ne fali. Ona je danas po svijetu pozivana kao vrlo relevantna govornica. Ona se smatra zaista, ona je promijenila civilni sektor u Hrvatskoj. Ona je dala zakone koji su ojačali civilni sektor, nije ih smanjila i tako dalje. Ona je, bez obzira na neke svoje poteze, generalno uvela Hrvatsku gdje je trebala, u EU. Tako da ne mora se uvijek početi iz ove neke demokratske strane, ali se može završiti dobro. Pa eto, to je moja poruka njima", zaključila je.

O mogućem ukidanju neradne nedjelje

Posebno oštra bila je komentarišući mogućnost da nova vlast u Federaciji BiH ponovo otvori pitanje ukidanja neradne nedjelje u trgovinama, što su predstavnici SDA najavljivali tokom predizborne kampanje.

Alađuz je ironično komentarisala prioritete ove stranke, smatrajući da bi eventualno ukidanje neradne nedjelje predstavljalo udar na prava radnika.

"Stvarno nema većeg problema. Nema većeg. Ja aplaudiram SDA, stvarno, kako su identifikovali najveći problem, a to je da nekoliko hiljada ljudi ima pravo na svoju nedjelju, koji krvavo rade po 16 sati, stoje na nogama, nose i stvarno je ta njihova slobodna nedjelja. Ja stvarno tom trustu mozgova SDA aplaudiram. Nemamo drugih problema. Nemamo korupcije, nemamo narkokartela, nemamo puteva, naš voz vozi svugdje do Monaka, nema šta. A ovi avioni se bore da dođu kod nas. Sva djeca su sita, nema šta, nema korupcije, nema zlostavljanja maloljetnica, podvođenja, ali imamo nekoliko hiljada radnica koje su po prvi put u 30 godina dobile slobodnu nedjelju sa svojom porodicom, mogu da nešto isplaniraju. To je veliki problem", kazala je.

Osvrnula se i na argument da neradna nedjelja dovodi do odlaska kupaca iz Federacije BiH u Republiku Srpsku.

Prema njenom mišljenju, postoje modeli koji omogućavaju rad trgovina nedjeljom uz dodatnu zaštitu zaposlenih, a kao primjer navela je Hrvatsku.

"Nevjerovatno. Pošto nema u bliskom susjedstvu primjera kako se to može raditi. Naprimjer, znate, ja bih zamolila taj trust mozgova SDA da ukuca u Google Hrvatska, radna nedjelja, pa da vidi da su oni to lijepo sredili, da postoje tržni centri koji su se prijavili da žele raditi nedjeljom, jer tada moraju plaćati svojim radnicima veću dnevnicu. I postoji lista, vi bilo koji grad možete ukucati, Split, ko radi nedjeljom, dobijete listu po kalendaru. Znate, ako naš narod može da ima onolike sume da baca na online kladionice, sigurno može online potražiti koji mu tržni centar radi. Znači, ako se zna kladiti online, znat će potražiti gdje da kupi hljeba i mlijeka. Znači, ne postoje izgovori", rekla je.

Alađuz je potom iznijela i sumnju da se iza najava o ukidanju neradne nedjelje kriju interesi određenih finansijera.

"Po meni je to dokaz da oni vraćaju svoj predizborni dug svojim skrivenim finansijerima ili vlasnicima. Zašto bi to bila prva odluka? Zašto nije prva odluka da se uradi nešto korjenito? Nego prva odluka da ukineš ono jedno pravo što imaju ti radnici. A postoje modeli u Hrvatskoj, fenomenalno to funkcioniše. Radnici koji rade nedjeljom dobiju veću dnevnicu, ne rade svi. Kompletna Hrvatska, koja je veća od nas, puno ih je više, oni su se disciplinovali, zna se gdje će ići u kupovinu ili kupe sve u subotu. Evo, moja porodica sve kupuje u subotu. A ako odem u nedjelju u Istočno Sarajevo, pa šta ako sam otišla u Istočno Sarajevo? Pa i tamo žive ljudi. Ne znam, ne razumijem gdje sam otišla", poručila je.

"Dodik je potpuni vladar, ja sam ubijeđena da on formira vlast i u Federaciji"

Govoreći o rezultatima izbora u Republici Srpskoj i političkoj budućnosti Bosne i Hercegovine, Alađuz je posebnu pažnju posvetila Miloradu Dodiku.

Kazala je da je zabrinjava njegova izjava iz izborne noći, kada je najavio političko djelovanje u narednih 20 godina.

"Ma ne, pa to je bilo očekivano. Možemo samo da strepimo. Znaš šta je tačno gospodin Dodik mislio kad je rekao izbornu noć: 'E sad nas gledajte narednih 20 godina.' Meni je ta rečenica ovdje ovako stala od 4. oktobra i vjerujte mi da strepim da vidim na šta je on to tačno mislio. Jer on, otkad je prestao biti demokrata i postao nacionalista, sve što je rekao ostvario je. Znači, jedan od rijetkih, ako ne i jedini. Tako da mislim da trebamo ozbiljno shvatiti to njegovo, šta ćemo tek uraditi u 20 godina, vidjet ćete. Tako da to treba pratiti", kazala je.

Prema njenoj ocjeni, Dodikov politički utjecaj ne završava se na teritoriji Republike Srpske.

"A ovo nije uopšte bilo iznenađenje. On je potpuni vladar. Pa on je vladar i Federacije BiH. Ja sam ubijeđena da on ovdje formira vlast. Ja sam ubijeđena ako on kaže: 'Bile trojke, četvorke, šestorke, ja neću s njima da radim', da će te stranke otpasti iz koalicije. Tako da trebamo to prihvatiti, trebamo naći model kako da se suočimo s tom silom prirode koja je zasnovana, normalno, na raznom organizovanom kriminalu i ostalim, i javnim i privatnim dilovima, ali činjenica je da on formira vlast i tamo i ovamo", ustvrdila je.

Na pitanje šta očekuje od novog postizbornog perioda, odgovorila je da nema razloga za optimizam.

"Pa šta da kažem? On prijeti nekim dvadesetogodišnjim planom, ovi hoće da ukinu nedjelju. Mislim, nedjelju, čovječe, čitava se Federacija raspada, a njih boli teren. Mislim, to je stvarno. Ja ne znam šta je s tim SDA, to je nekad bila ozbiljna stranka. Mislim, stvarno", rekla je.

U završnici razgovora ponovo se osvrnula na najave o ukidanju neradne nedjelje, uputivši još jednu ironičnu poruku političarima.

"Ako se moraju već vratiti u uslugu finansijerima, neka ih vrate na neki drugi način. Neka njihova djeca rade u SDA. Svakako se žene u te tržne centre, pa eto. Nek' rade nedjelju", kazala je.

"Možemo otići, kao što su mnogi otišli, ili čekati da se okupi neka snaga za promjene"

Na kraju gostovanja, nakon što joj je voditeljica zahvalila na komentaru aktuelnih događaja, Alađuz je još jednom izrazila nezadovoljstvo političkim i društvenim stanjem u zemlji.

"A šta da radimo, Ivana, kad vidimo da je sve protiv nas? Možemo otići, kao što su mnogi otišli, ja im kažem: 'Idite normalno, šta ćete ovdje?' Nek' ide svako ko misli da... Ili da se ovako, dok se ne okupi neka snaga za promjene. Ovo do sada je sve bezveze", zaključila je Dženana Alađuz u emisiji "Novi dan" na N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad