U Holandiji se danas obilježava Dan sjećanja na žrtve ratova. Pažnja će biti posvećena i žrtvama genocida u Srebrenici. O važnosti učestvovanja BH zajednice u Holandiji u programu obilježavanja, Rezoluciji, za Novi dan uživo iz Holandije govorila je Alma Berlijn - Mustafić, sa 14 godina preživjela je genocid u Srebrenici, dobila pravnu bitku da je vlada Nizozemske kriva za smrt njenog oca, njenom zaslugom predmet o genocidu u Srebrenici je uveden u formalni edukativni program na Utrecht Univerzitetu primjenjenih nauka, na kojem radi kao profesorica.

Na samom početku razgovora osvrnula se na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ratova u Holandiji.

“Prošle godine se po prvi put u historiji odala čast žrtvama Srebrenici. Kada govorimo o 4. maju u Holandiji, mogu da ga kaže da je to otprilike kao 11. juli u Srebrenici. Prošle godine po prvi put smo mogli da položimo cvijeće u ime bh. zajednice u Holandiji. Naš čin je djelovao vrlo pozitivno na mnoge”, navela je.

Također, osvrnula se i na Rezoluciju o Srebrenici.

“Ružno je što se politika miješa u odluku o Rezoluciji o Srebrenici. Ovo je klasičan primjer polarizacije. Polarizacija je širi pojam genocida. Političari zauzimaju ekstremne pozicije i društvo dijeli na mi, vi. Njima je duboka podjela u cilju. Jako je ružno što se politika miješa u Rezoluciju. Rezolucija je jasno zašto treba da se usvoji”, navela je.

Potom je dodala:

“Ovo je minimalni dio koji treba da se prizna. Kada govorimo o sadržaju Rezolucije, tu nema ništa sporno. Traži se da se dan označi kao dan sjećanja, da se počionici dalje gone kako bi dobili kaznu koju zaslužuju… Dvije tačke su jako bitne. To su tačka 6 i 7 su jako bitne. Tražimo od UN da preuzmu odgovornost kada se radi o Srbrenici i da se formira centar gdje se mogu naći adekvatne informacije o genocidu. Jako je bitno da se usvoji Rezolucija. To je ljudski čin. Svijest kod običnih ljudi se diže i prave aktvinosti kako bi žrtvih Srbrenica se uvijek sjećali”.

Alma Berlijn Mustafić je sa 14 godina preživjela genocid u Srebrenici.

“Okrenula bih uloge i pitala ljude iz Srbrenice šta je bitno da se priča. Uvijek stvaramo sliku da su žrtve genocida koje su preživjeljadne. Mi nismo ni jadni ni čemerni, mi smo jako uspješni ljudi i to smo dokazali. Smatram da bi trebali pričati o stvarima kako saučuvati sječćanje. To su formiranje muzeja, edukativnih programa, pravljenje filmova, pravljenje predstava. Isključivo uključujući i glasovi ljude koji su to preživjeli. Stavimo u centar želje preživjelih i njihovih najmilijih”, navela je Alma za Novi dan.