“Na zapadnom Balkanu korumpirani političari sistematski eksploatišu javne budžete i prirodne resurse. Međunarodni akteri sve više prepoznaju ove zemlje kao “El Dorado” za upitna ulaganja. Riječ je o prestižnim infrastrukturnim projektima i traženim sirovinama. U EU se poštuju ekološki standardi, koji se jednostavno ignorišu ako otputujete samo 1-2 sata avionom prema jugu”, navodi se u analizi koju je objavila Heinrich-Böll-Stiftung.

Analiza počinje primjerom predsjednika bh. entiteta Republike Srpske, Milorada Dodika, te se objašnjavaju potezi koje je on napravio, a koji vode ka “secesiji” entiteta.

Međutim, ističe se da se Dodik i njegova stranka SNSD “ne bave samo nacionalističkim interesima”, nego “prvenstveno koriste svoju poziciju moći kao unosan izvor prihoda: članovi porodice i stranački prijatelji godinama su crpili državni budžet – do sada bez posljedica po domaće pravosuđe”.

“Etnički klanovi pljačkaju javne resurse”

Kao “najbolji primjer” se ističe posao Dodikovog sina Igora i kćerke Gorice. Pozivajući se na portal Capital, organizacija navodi da je kompanija Prointer, s kojom su oboje povezani, dobila javne ugovore vrijedne oko 196 miliona KM poslednjih godina.

“Dok Dodik više puta u medijima dovodi u pitanje postojanje bosanskohercegovačke države, on i njegova porodica zarađuju bogatstvo kroz javne ugovore upravo sa ovom državom”, navodi se u analizi.

Kako bi stavili tačku na ovakvu politiku, SAD su krajem oktobra 2023. Dodikovu djecu i neke od njihovih kompanija stavile na listu sankcija. Kako je izjavila direktoriva bh. kancelarije Transparency Internationala Ivana Korajlić, “kompanije imaju virtualni monopol u mnogim oblastima i štite ih javne institucije, posebno u Republici Srpskoj”.

“Od Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosnom i Hercegovinom dominiraju tri etnički centrirana bloka moći, koji su i ranije bili uključeni u rat i zločine. Danas, pored Dodikovog SNSD-a, unosnim državnim ugovorima koriste i etničko-hrvatska HDZ i bošnjačka SDA. Rijetko se daju poslovi van njihovih sfera uticaja: etno-klanovi se ponašaju kao da im država pripada”, navodi se.

Politika i poslovni interesi

Na ovaj način je, kako se navodi u analizi, “sistematska eksploatacija je postala motiv bosanskohercegovačkog političkog sistema”.

“Obrazac je uvijek isti: navodni nacionalni interesi tri etno-bloka povezani su s privatnim i stranačkim poslovima. Tako je nastao uspješan poslovni model male klike moći u jednoj od najsiromašnijih zemalja Evrope – na štetu države i šire javnosti”, navodi se.

Objašnjava se da su “klanovi izuzetno kreativni kada je u pitanju pljačka resursa”, te da to uključuje krađe čitavih šumskih površina koja je posebno upečatljiva, posebno u vremenima klimatskih promjena. Prema procjenama, u BiH svake godine nestane oko dva miliona kubnih metara šume, objašnjava Anes Podić iz ekološke organizacije Eko Akcija iz Sarajeva.

“Dobro organizovana pljačka vidljiva je izdaleka, pa tako i na olimpijskoj planini Jahorini nedaleko od grada Pala. Ekolozi objašnjavaju da su kriminalne radnje moguće samo zato što su uključeni i visoki politički predstavnici”, piše ova fondacija.

Zlatna groznica "trese" Vareš

Međutim, ističe se da nisu samo lokalni vladari ti koji pokreću prekomjernu eksploataciju, te da se u to sve više uključuju međunarodne korporacije.

Kao primjer se navodi grad Vareš, gdje se kompanija Adriatic Metals priprema za eksploataciju mineralnih sirovina u velikim razmjerima. Ističe se da su investicije britansko-australske grupe, sa sjedištem u Londonu, mjesecima na udaru kritika.

Nekoliko ekoloških organizacija pisalo je otvoreno pismo ambasadorima SAD-a, Velike Britanije i Norveške, koji su podržali planirane radove i čak pohvalili “održivi karakter” projekta. Međutim, navodi se da neki posmatrači na licu mjesta to vide drugačije, te da smatraju da je rudnik u suprotnosti s principom održivosti i da prijeti krajolicima koje vrijedi zaštititi.

“Zlatna groznica na štetu flore i faune”

Šuma u Varešu i okolini smatra se važnim staništem za divlje životinje, uključujući medvjede i vukove. Kako bi se omogućile rudarske aktivnosti, aktivisti se žale da su dijelovi šume posječeni i promijenjeni postojeći prostorni planovi. Na ovaj način minimiziran je udio šuma koji je ugrožen projektom, izjavio je prof. Samir Lemes iz nevladine organizacije Eko Forum Zenica. On posebno kritikuje nedostatak transparentnosti u pogledu planiranih rudarskih aktivnosti. Zvanično će se kopati cink, olovo, barit i srebro.

Dalibor Ballian, profesor šumarstva na Univerzitetu u Sarajevu, primjećuje da su životinje već migrirale iz regije kao rezultat pripremnih radova. Vegetacija je promijenjena i pitka voda je kontaminirana, na primjer izvor u neposrednoj blizini rudnika.

“Ovo područje će se pretvoriti u industrijsku pustinju”, upozorio je on.

Ovo je, kako se navodi, vidljivo i iz izvještaja međunarodne nevladine organizacije Bankwatch. Pippa Gallopp iz Bankwatcha iznijela je kritike izjavljujući da je 3.000 kvadratnih metara šume “slučajno” iskrčeno na “pogrešnom mjestu”.

Bankwatch također kritikuje ulogu Evropske banke za obnovu (EBRD). Naime, banka je kupila dionice rudarske kompanije Adriatic Metals, a dokumentovani ekološki problemi su ignorisani. Bankwatch ovo vidi kao jasno kršenje vlastitih principa EBRD-a u ekološkoj i socijalnoj politici.

Pretjerani izgledi za profit

Navodi se da preveliki izgledi za profit dopuštaju da “sumnjive prakse nestanu u pozadini”. Adriatic Metals je od 2018. doživio rast cijene od 750 posto, izvještava međunarodni industrijski časopis Miningscout. Pomama oko sirovina je u punom zamahu – a međunarodne kompanije također vide unosne poslove i drugdje u BiH. Došlo je do “nevjerovatnog” otkrića zlata na rijeci Plivi, što je rudarski izviđač proslavio početkom 2023. godine i izjavio: “Na Balkanu vlada atmosfera zlatne groznice.” Kako navodi ova fondacija, balkanske države bi postale nova sirovinska “žarišna tačka”.

“S druge strane, ekolozi koji ističu da se moraju poštovati međunarodne konvencije o zaštiti prirode i životne sredine jedva da se čuju. U BiH, aktivisti prijavljuju posjete stranih diplomata koji šalju nepogrešivu poruku da se ljudi suzdržavaju od kritikovanja planiranih velikih projekata poput onog u Varešu. Uostalom, oni su u interesu BiH. Adriatic Metals zanemaruje činjenicu da je u jesen 2023. Bernska konvencija također pozvala bosanske vlasti da obustave aktivnosti u Varešu dok tužbe ekoloških aktivista ne dobiju pravno rješenje”, navodi se.

“Jedno je sigurno: zapadni predstavnici, koji često kritikuju korumpirane lokalne strukture i redovno pozivaju na borbu protiv njih, sada rade zajednički sa lokalnim i često korumpiranim političkim predstavnicima – jer su u pitanju željene sirovine”, ističe se, te se dodaje da je na globalnom indeksu korupcije Transparency Internationala za 2022. godinu BiH bila na 110. Mjestu, zajedno sa Malavijem i Sijera Leoneom.

Vareš je samo jedno od mnogih mjesta u koje trenutno gledaju posebno evropske kompanije, a kako piše ova fondacija, za to postoje dobri razlozi: EU je u martu 2023. donijela Zakon o kritičnim sirovinama, koji ima za cilj da osigura snabdijevanje važnim materijalima za lance opskrbe i proizvodne procese. Brisel brine za veću autonomiju u vađenju sirovina, a prije svega za smanjenje ovisnosti o Kini.

Da li EU žrtvuje Balkan za dekarbonizaciju?

“Sa prestrojavanjem Evropske unije, dalekosežni negativni efekti već postaju očigledni za zemlje jugoistočne Evrope”, navodi se, te se citira portal Balkan Green Energy News, koji je o ovome pisao 2022. godine postavljajući pitanje: “Da li EU žrtvuje Balkan kako bi osigurala resurse za “zelenu tranziciju”?”

Ekolog Lemes sumnja da se u Varešu također radi o litijumu, čak i ako niko od odgovornih to službeno nije potvrdio. Litijum se koristi za proizvodnju akumulatora za automobile, a s bumom e-mobilnosti, potreba za vrijednim materijalom nemjerljivo raste. Do danas, najveća nalazišta postoje u Australiji, Čileu, Kini i Argentini. Sada su na redu do tada neiskorišćeni resursi na Balkanu.

“Sve su glasnije kritike da Zapad ima dvostruke standarde: Dok su zaštita životne sredine i biodiverzitet veoma važni u EU, mnogi ljudi na Balkanu imaju utisak da investitori ovdje zatvaraju oči. Jedva razvijene demokratske strukture i njihovi politički akteri – sa zanemarljivim interesom za očuvanje životne sredine i prirode – olakšavaju zapadnim akterima da ostvare svoje ekonomske interese”, navodi se.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad