Kako se Donald Trump vraća u Bijelu kuću, njegov politički stil mogao bi osnažiti nacionalističke pokrete u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ugrožavajući nade EU-a da ih uključi u svoj blok, piše The Parliament Magazine.
Za neke u Evropskoj uniji povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću predstavljao je loše vijesti. Njegov mandat mogao bi značiti obnovljene trgovinske ratove, carine i neizvjesnu sudbinu Ukrajine.
Međutim, za druge je to bio razlog za slavlje. Kako piše The Parliament Magazine, na Balkanu, gdje zemlje poput Srbije i Bosne i Hercegovine godinama čekaju na ulazak u EU, poticaj su dobile desničarske političke snage koje su bliže Trumpovom svjetonazoru.
“Oni osjećaju da bi mogli proći nekažnjeno za stvari koje su drugi u EU-u osuđivali”, kaže Vanja Filipović, šef misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u.
Navodi se da se Srbija posebno “toliko udaljila od kriterija za pristupanje EU-u da se postavljaju pitanja o njezinim izgledima za članstvo”.
Jačanje desnice
U analizi se navodi da bi Trump u Bijeloj kući mogao predstavljati problem za “zastarjelu agendu” proširenja EU, te da bi to ekstremno desničarski krugovi mogli iskoristiti za jačanje svoje nacionalističke retorike.
“Reakcionari širom Europe palili su zavjetne svijeće nadajući se Trumpovom povratku, misleći: ‘Odlično, morat ćemo se još manje suzdržavati’,” kaže Kurt Bassuener, suosnivač Vijeća za politiku demokratizacije (DPC) u Berlinu.
Geopolitika se značajno promijenila otkako su mnoge od ovih zemalja dobile status kandidata za EU. Prva je bila Sjeverna Makedonija 2005., zatim Crna Gora i Srbija 2010., Albanija 2014., te Bosna i Hercegovina 2022. Kosovo, koje Srbija i pet članica EU-a ne priznaju, apliciralo je 2022. i također je na popisu kandidata.
Napredak je spor, te da je, na primjer, proces pristupanja Sjeverne Makedonije zaustavljen nakon što su se zastupnici protivili izmjenama ustava koje bi priznale prava bugarske manjine.
Crna Gora je najbliža članstvu, ali vjerojatno ne prije 2029. Gruzija, jedini kandidat koji ne graniči s EU, skrenula je prema autoritarizmu i približila se Rusiji. U Gruziji i Moldaviji, također kandidatima za članstvo, česte su optužbe za izbornu prijevaru.
Navodi se da Srbija pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem “pokušava igrati na obje strane”, te da on “pokazuje nacionalističke stavove, poput mahanja srpskom zastavom u UN-u tokom rasprave o obilježavanju genocida u Srebrenici”.
Ističu se i tenzije tenzije među etničkim grupama, te se kao primjer navodi Deklaracija “Svesrpskog sabora” koju su usvojile Srbija i bh. entitet Republika Srpska (RS) “kojom žele preokrenuti postdejtonski sporazum i vratiti Kosovo u sastav Srbije”.
“U Srbiji su vidjeli Trumpa kao priliku za stvaranje velike Srbije”, kaže Tomislav Sokol, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, za The Parliament Magazine.
Prvi Trumpov mandat mogao bi poslužiti kao najava drugog. Godine 2019. imenovao je Richarda Grenella posebnim izaslanikom za mirovne pregovore između Srbije i Kosova, s malo suradnje s kolegama iz EU. Sada ga je novoizabrani predsjednik imenovao izaslanikom za posebne misije, zaduživši ga za rješavanje vanjskopolitičkih izazova.
Da li su Kopenhaški kriteriji zastarjeli?
Godine 2023. EU je ponudila šest milijardi eura zemljama Zapadnog Balkana, nadajući se da če to udvostručiti ekonomiju regije u sljedećih deset godina i ubrzati put zemalja prema članstvu. Pomoć je uvjetovana reformama koje bi uskladile njihove ekonomije s pravilima EU.
Pravo na članstvo u EU-u temelji se na kopenhaškim kriterijima. Oni zahtijevaju očuvanje demokratskog upravljanja i ljudskih prava, funkcionalnu tržišnu ekonomiju i učinkovitu provedbu zakona EU-a.
Prema godišnjem izvještaju Reportera bez granica, Srbija je “djelomično slobodna”. Amnesty International tvrdi da novi zakoni u entitetu Republika Srpska ugrožavaju slobodu izražavanja i mirnog okupljanja. U Sjevernoj Makedoniji aktivistički glasovi redovno su potiskivani, navodi Amnesty.
“Ako pogledamo Trumpovu dosadašnju politiku i njegove sadašnje govore, on nema nikakvu privrženost vrijednostima demokratije i vladavine prava. Mislim da će mnogi lideri u tim zemljama njegov povratak u Bijelu kuću doživjeti kao neku vrstu bjanko čeka”, kaže Vessela Tcherneva, zamjenica direktora Evropskog vijeća za vanjske odnose.
Navodi se da Srbija balansira između Zapada i Rusije – razljutila je Moskvu pridruživši se rezoluciji UN-a kojom se osuđuje invazija na Ukrajinu, ali i dalje odbija priznati ruske aneksije. Također, Beograd je indirektno izvezao oko 800 miliona eura municije u Ukrajinu.
Istovremeno, Srbija frustrira EU odbijanjem da se pridruži sankcijama protiv Rusije koje su uvedene zbog invazije na Ukrajinu.
Pitanje interesa
Navodi se da je ruska invazija stavila proširenje EU u sigurnosni kontekst, jer Bruxelles sve više vidi potrebu da privuče zemlje izvan svog kruga kako bi ih spriječio da padnu pod ruski utjecaj.
“Nakon 24. februara 2022. došlo je do strateškog preispitivanja evropske sigurnosti, i to je dio argumenta zašto EU treba proširiti”, kaže Bassuener.
Međutim, zatim postavlja pitanje: “Ali kakvu EU želite?”
Neki tvrde da je put do članstva u EU-u postao više transakcijski nego vrijednosno orijentiran. U 2024. Srbija i EU potpisali su ugovor o projektu rudarenja litija, uprkos protestima u Srbiji i optužbama da podriva Zeleni plan EU.
“EU je prešla iz osude namještenih izbora [u Srbiji] u decembru do izjave: ‘Hej, imamo sjajno partnerstvo’ u julu”, primjećuje Bassuener.
Drugi komercijalni interesi dolaze iz Mađarske, koja je u oktobru posudila 500 miliona eura Sjevernoj Makedoniji u sklopu “strateškog partnerstva” koje kritičari optužuju za prikrivanje političkih interesa.
Mađarska država posjeduje šest medijskih kuća u toj zemlji. Orbán je opisao predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, kao “časnog susjeda”.
“Postoji vrlo jasna osovina utjecaja koja se tu pojavljuje”, kaže Tcherneva.
Dio tog utjecaja proteže se preko Atlantika, s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom, koji se bavi projektima nekretnina u Srbiji i Albaniji.
Kako obećanja EU-a o članstvu stagniraju, države Balkana slijede vlastite interese, koji se mogu više poklapati s Trumpovim pristupom “biraj saveznike po želji”, kaže Tcherneva.
“Međutim, EU igra sličnu igru. Proširenje je sve više dio interesa da se zemlje izvuku iz ruskog utjecaja. Pod Trumpom, nije jasno prema kojoj strani bi se SAD mogle prikloniti”, navodi se na kraju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!