Apel iz BiH Hrvatskom saboru: Zaustavite zakon koji u ponedjeljak "zakucava" Trgovsku goru kao nuklearno odlagalište

Pismo, naslovljeno kao „Molba za zaštitu prava na siguran život stanovništva uz rijeku Unu“, potpisali su predstavnici opština i gradova: Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Prijedor, Kozarska Dubica, Gradiška, Velika Kladuša, Bihać, Bosanska Krupa, Ključ i Bosanski Petrovac, te Ministarstvo za građenje, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine USK.

"Lex specialis" zaobilazi standardne procedure

U pismu se upozorava da je Vlada Hrvatske 20. novembra usvojila Prijedlog zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Riječ je o posebnom zakonu kojim se definiše područje bivšeg vojnog kompleksa Čerkezovac kao isključiva lokacija za otpad iz Nuklearne elektrane "Krško" i institucionalni otpad iz Hrvatske.

Predstavnici iz BiH upozoravaju da se ovaj zakon donosi kako bi se zaobišao redovni postupak, s obzirom na to da Hrvatska nije donijela državni plan prostornog razvoja.

"Ovim zakonom se nastoji omogućiti dobijanje dozvola bez strateške procjene uticaja na okolinu i bez uključivanja javnosti i stanovništva iz BiH, što je u suprotnosti sa međunarodnim konvencijama," navodi se u pismu.

Kršenje međunarodnih konvencija

Potpisnici ističu da ovakav postupak direktno krši niz međunarodnih akata, uključujući:

• ESPOO konvenciju o procjeni uticaja na okolinu u prekograničnom kontekstu;
• Arhusku konvenciju o učešću javnosti u odlučivanju;
• Direktive Evropskog parlamenta.

Lokalne zajednice podsjećaju da je javnost u BiH prvi put obaviještena o namjerama Hrvatske tek 2015. godine, kada je lokacija već bila odabrana, a alternative (Psunj, Papuk, Moslovačka gora) odbačene bez konsultacija sa susjedima.

"Na tadašnju studiju strana iz BiH je uputila više od 70 primjedbi, od kojih su prihvaćene samo tri, što dokazuje da suštinski nismo učestvovali u procesu," stoji u dopisu hrvatskim poslanicima.

Eksperti traže "resetovanje" procesa

U pismu na 20 stranica, pozivajući se na stavove ekspertskog tima iz BiH, zahtijeva se da Hrvatska zaustavi proces karakterizacije lokacije Čerkezovac.

BiH strana traži da se proces vrati na početak, odnosno na fazu odabira više potencijalnih lokacija, te da se, ukoliko se razmatra bilo koja lokacija na udaljenosti manjoj od 50 kilometara od granice, hitno formira zajednička komisija stručnjaka iz obje zemlje.

"Obraćamo vam se u nadi da ćete razumjeti naše strahove i zaštititi naša prava na život i dostojanstvo jednako kao što to činite za građane Hrvatske," zaključuju predstavnici pogođenih lokalnih zajednica u BiH.