Požari i temperaturni rekordi bilježe se širom starog kontinenta. Klimatske promjene uzimaju danak, kažu stručnjaci. Iako itekako osjete posljedice, brojni građani upozorenja nerijetko proglase pretjerivanjem. Klimatolog Željko Majstorović govorio je za N1 ima li razloga za oprez.

Potvrđuju li visoke temperature širom Evrope da su klimatske promjene i te kako tu?

Konvencija UN-a o klimatskim promjenama donesena je 1991. Ljudi su prije 30 godina predviđali šta će biti. Ako je dosad bilo kakve sumnje mislim da je od sada više nema.

Prema projekcijama Velika Britanija je trenutne temperature trebala dostići tek 2050. godine?

To govori da srednja temperatura polako raste, ali ovi ekstremi su sve veći.

Suše, požari, poplave, vjetrovi i oluje… sve su učestaliji i u BiH. Trebamo li se početi navikavati na to ili je to tek prolazna faza?

S obzirom da je to predviđeno prije 30 i više godina sa sigurnošću možemo reći da će se nastaviti. Radi se na smanjivanju emisije stakleničkih plinova u atmosferi, ali to sporo ide. Svijet je jedan veliki konglomerat sa mnogo država koje ometaju tako složenu akciju. UN bi se morale angažovati više u skladu sa svojom rezolucijom.

Kažete kako se flora i fauna uče kako se postepeno prilagoditi novonastaloj situaciji. Šta je sa ljudima? Uspjevaju li se prilagoditi?

U ovom svijetu intenzivne komunikacije to ne bi trebao biti problem. Žive ljudi i na Južnom ili Sjevernom polu. Iskustva postoje, ne treba izmišljati toplu vodu. Treba razmjenjivati iskustva i donositi mjere u skladu s tim . Dakle, jednostavno koristiti iskustva drugih. Treba se u svakom slučaju prilagoditi. Idu izbori i političari imaju druga posla. Ali sve zemlje u regiji su potpisale Pariski klimatskih sporazum. Najveći zagađivači imaju najveću ulogu u provođenju mjera iz tog sporazuma. Važne su za nas mjere adaptacije. Kad prođu izbori jedna od prvih zadataka nove vlasti trebala bi biti sistematska državna akcija koja će omogućiti u svakoj sferi života provođenje Pariskog sporazuma. Moramo se navići na klimatske promjene i prilagodit se datoj situaciji. Ako onaj beduin može živiti u pustinji, onda možemo i mi u ovim uslovima. Nije tako hladno kao na polu niti je vruće kao u pustinji.

Koliko na klimatske promjene utiče emisija ugljendioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu, a koliko neki faktori na koje ne možemo uticati?

Svakakao, planeta Zemlja je jedan složeni termodinamički sistem. Bezbroj elemenata utiče. Do sedam dana je lako prognozirati, preko ne možeš jer je toliko parametar u igri. Zato nema druge nego prilagoditi se datoj situaciji. Evo, ovi požari su signal da treba se više ulagati u protivpožarnu zaštitu i ne smije se više zavisiti od toga hoće li Dodik odobriti slanje helikoptera ili da li će nam pomoći Hrvatska.

Kako komentarišete ono što se dešava u Italiji? Rijeka Po gotovo da je presušila… postoji li naučno objašnjene?

Činjenica je da je Mediteran jedna od ugroženih regija. Južna obala Mediterana je Afrika, dakle – vrlo su blizu te pusutinje. Zbog učestalih požara zelenila je sve manje.

Za vikend u BiH se najavljuju temperature i do 42 stepena Celzija. Može li to dovesti do širenja požara?

Nažalost, ne možemo prognozirati padavine. Većeg zahlađenja i padavina nema. Dokle god ne bude dovoljno vode suša će biti sve veća, bilje će biti podložnije požaru. Jedino se može apelovati na povećani oprez. Svi ljudi trebaju biti dio veće civilne zaštite. Kad je u pitanju požar svaka sekunda je bitna. Treba stvarati rezerve vode, ko zna možda za koji dan bude redukcija. I pojedinici i društvo se trebaju prilagoditi situaciji.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad