"U slučaju da Vladimir Putin, predsjednik Rusije naredi svojim trupama da uđu u Ukrajinu, to bi bio drugi put kako bi ruski vojnici bili na tlu te zemlje, nakon okupacije Krima", navodi baronesa Arminka Helić u tekstu objavljenom u britanskom The Timesu, podsjećajući kako je Rusija poslala svoje trupe i u istočno-ukrajinske pokrajine Lugansk i Donjeck kada je državna vojska postala prejaka za lokalne separatiste.

Baronesa Helić zapaža kako konflikt na istoku Ukrajine drži zemlju zarobljenom, bez mogućnosti da se pridruži Evropskoj Uniji ili NATO-u koji su izazvali rusku invaziju 2014. godine. Dodaje da su ovi ciljevi sada nedostižni za tu zemlju, sve dok rat bukti na istoku. Ali uvažena baronesa Helić u tekstu u The Timesu također naglašava kako je ovaj konflikt poguban kako za ukrajinsku ekonomiju, tako i za Rusiju.

My take on the crisis in Ukraine. For Moscow, the ideal situation would be to establish the two republics in a position of autonomy within Ukraine, with the power to veto decisions and act as a constant spoiler. ⁦@thetimes⁩https://t.co/Ceqc6MFEPI

— Arminka Helic (@arminkahelic) February 16, 2022

Prema njenom mišljenju, jedan od mogućih razloga za rusko nagomilavanje vojne sile je pritisak na Ukrajinu da pristane na permanentni dogovor o pokrajinama Lugansk I Donjeck. Zamisao je, tvrdi Helić, uspostaviti dvije autonomne republike u sklopu Ukrajine koje će pravom veta kvariti sve planove ove zemlje da se približi NATO-u i Evropskoj Uniji, odnosno stabilnosti i prosperitetu koji ove dvije unije nude.

“Hiljadu milja jugozapadno od Donjecka, negdje drugdje u Evropi i daleko od Rusije, nalazi se primjer ovakvog ustrojstva. Dejtonski mirovni sporazum prekinuo je rat u Bosni i Hercegovini te je stvorio dva entiteta u sklopu države kojima su data mnoga državna ovlaštenja – to su Federacija BiH i Republika Srpska. Državni poslovi su podijeljeni po etničkim kvotama. Postalo je važnije gdje vam se roditelji mole Bogu od vaše stručnosti. Individualna prava su potčinjena zaštiti etničkih interesa, što je samo zabetoniralo segregaciju među ljudima”, baronesa Helić navodi u svom tekstu.

Baronesa Helić ističe da je u vrijeme potpisivanja Dejtonskog sporazuma to izgledao kao dobar način za postizanje mira, no iskustva nakon potpisivanja istog su pokazala kako se dobre namjere mogu zloupotrijebiti.

“Ukorijenjena politička pozicija predata ljudima koji nastoje zemlju učiniti neodrživom, razbiti Bosnu i Hercegovinu, omogućava im da osujećuju rad vlasti i spriječe svaki napredak. Takav sistem održava korumpirane političare na vlasti i dopušta im da ucjenjuju građane ove zemlje”, navodi ona.

Zbog toga, kakao kaže, upravo su građani ti koji najviše ispaštaju.

“Korupcija ograničava prilike za sve osim za bogate i rođake političara. Neuspjeh države da postigne napredak dovodi do značajne ekonomske neaktivnosti i ogromnog ‘odliva mozgova’, jer obrazovani Bosanci i Hercegovci odlaze u potrazi za boljim poslovima u Evropu. To je loše za cijeli region ali i za Evropu. Umjesto da djeluje kao partner u ekonomskom rastu, BiH crpi resurse. Umjesto da doprinosi stabilnosti, zahtijeva stalnu političku pažnju”, ističe baronesa.

Prema njenom mišljenju, probleme u državi podstiču strani faktori.

“Strateški ciljevi BiH su NATO i EU integracija, ali entitet Republika Srpska se pretvorio u platformu za strane smetnje. Mnogi političari iz Srbije još uvijek maštaju o ‘Velikoj Srbiji’ i podržavaju one koji žele učiniti državu nefunkcionalnom kako bi je razbili. Rusija je također zadovoljna s ovom situacijom jer nastoji zadržati BiH u stanju vječne napetosti koja dovodi u pitanje njenu stabilnost, stvarajući na taj način vječni problem za Evropu i NATO”, napominje baronesa Helić, prisjećajući se nedavne izjave ruskog ambasadora kada je upozorio da bi u slučaju približavanja BiH NATO-u, njegova zemlja bila prinuđena reagovati na ovaj neprijateljski čin.

Ona upozodava da je to model kojem se mora oduprijeti kada je u pitanju Ukrajina. Stvaranje autonomnih regija kako bi se udovoljilo secesionistima i nasilnim susjedima nije rješenje, navodi ona te ističe da to vodi samo ka produbljavanju problema na račun građana i dugoročne stabilnosti.

“Ako ne dokažemo da smo svjesni rizika i odlučni da nađemo alternativno rješenje, morat ćemo biti spremni na isti pristup Rusije negdje drugdje jer ako je bio efikasan u Bosni i Ukrajini, funkcionisat će i među zemljama Baltika. Na nama je da se pobrinemo da tako ne bude”, poručila je Helić u svom tekstu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad