Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine pozvao je zapadne sile da podrže ubrzani put BiH u članstvo u NATO-u, istaknuvši kako se kao i Finska, koja je nedavno kroz ubrzanu proceduru pristupila alijansi, i Bosna i Hercegovina nalazi na geopolitičkom frontu. Brzi put ka Savezu utvrdio bi stabilnost na Zapadnom Balkanu, a ključna je podrška Sjedinjenih Država, smatra Bećirović. Očekuje prvi korak ka tom cilju na narednom NATO summitu u Litvi ovog ljeta.

Ruska agresija na Ukrajinu bjesni hiljadama kilometara odavde, ali mi u Bosni i Hercegovini se osjećamo kao da je na našim neposrednim granicama, navodi Bećirović u autorskom tekstu za Just Security, specijalizirani forum za analizu sigurnosti, demokracije, vanjske politike i prava, koji je dio Pravne škole na Univerzitetu u New Yorku.

“To je i razlog zašto pozdravljamo ulazak Finske u NATO, jer će to pomoći u osiguravanju mira u ostatku Europe, čak i usred rata u Ukrajini. U tom smislu, od izuzetne je važnosti izjava predsjednika Joea Bidena da je NATO ojačan svojim najnovijim saveznikom te da će Savez nastaviti čuvati transatlantsku sigurnost, braneći ‘svaki pedalj teritorija NATO-a'”, ističe Bećirović.

Uz osvrt na strahote rata u BiH 90-ih i poređenje sa dešavanjima u Ukrajini, Bećirović upozorava na ruski uticaj u našoj zemlji, te vezama Moskve i Beograda.

“Čak i danas, naša zemlja ostaje na nišanu srpskih nacionalista koje podržava Rusija i njihovih ekspanzionističkih spletki. Dok Moskva unapređuje svoj ‘ruski svijet’ sravnjivanjem čitavih gradova u Ukrajini, u Beogradu promoviraju takozvani ‘srpski svijet’, koji će biti isklesan od suverenih teritorija susjednih država, uključujući i BiH. Srbija je pružila sigurno utočište militantima Wagner grupe, ima sumnjive – i antidemokratske – veze s ruskim obavještajnim operativcima i primila je milijarde u ruskom i kineskom oružju, a sve to dok je aktivno sponzorirala tvrdokorne secesionističke elemente u BiH”, ističe član Predsjedništva BiH.

Bećirović zatim povlači paralelu između pristupanja Finske NATO-u sa pozicijom BiH kada je u pitanju članstvo u alijansi, ističući kako je neophodno da se ista procedura primijeni i na BiH.

“Kao i Finska, BiH je na geopolitičkom frontu. I kao rezultat toga, čvrsto vjerujem da bi BiH, poput Finske, trebala biti primljena u NATO po ubrzanoj proceduri. Uostalom, ona već radi prema Akcijskom planu za članstvo od 2010. godine. BiH se ne smije ostaviti da se ljulja na vjetrovima rata koji pušu s Crnog mora. Ruski napad na Ukrajinu pokazao je da više ne postoji geostrateška periferija, već da sigurnost i stabilnost Europe ovise o odbrani punog spektra svih ranjivih država”.

Osjećaj hitnosti

Bećirović također podsjeća na sastanak sa glavnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom i predsjednikom Vojnog odbora NATO-a, admiralom Kraljevske mornarice Nizozemske Robom Bauerom u januaru ove godine, gdje je naglasio da BiH “nema drugu alternativu osim euroatlantske rute”. Ističe kako je nakon izbora za člana tročlanog Predsjedništva BiH odabrao ovo kao svoje prvo putovanje izvan zemlje, jer Brisel i Washington su “strateški najznačajnije destinacije za BiH”.

“Nakon tektonskih sigurnosnih promjena u Europi tokom prošle godine zbog ruskog rata protiv Ukrajine, Bosni i Hercegovini je potreban brzi put ka NATO-u kako bi se pomoglo Savezu da trajno zaključi stabilnost Zapadnog Balkana i da isto tako trajno spriječi mogućnost ponovne nestabilnosti u našoj zemlji. Niko – ni NATO ni građani BiH – ne mogu sebi dopustiti da protraće ovu priliku”, podvlači Bećirović.

Smatra kako bi naredni NATO summit u Litvi, u julu ove godine, trebao poslati jasnu poruku da je članstvo Bosne i Hercegovine poželjno i strateški važno za cijelu euroatlantsku zajednicu.

“I što je najvažnije, to je izvedivo — budući da su Oružane snage BiH već obučene i opremljene po NATO standardima. Težnja i sticanje članstva u NATO-u već je ugrađeno u bh. zakon. Član 84. (Aktivnosti za pristupanje NATO-u) Zakona o odbrani zemlje kaže: ‘Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo i sva odbrambena tijela u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, provodit će potrebne aktivnosti za pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u’”, podsjetio je.

Vrijeme je najvažnije

Bećirović upozorava na bliske veze “srpskog nacionalističkog establišmenta u Bosni i Hercegovini” s Moskvom kao i na “stav oštrog protivljenja težnjama zemlje za članstvo u NATO-u”.

Ali, ističe, imaju tek nekoliko institucionalnih sredstava da zaustave napredak ka NATO-u, ništa više nego što su slični akteri imali u susjednoj Crnoj Gori, koja je 2017. postala 29. članica Alijanse.

“Upravo zato što se suprotstavljamo reakcionarnoj politici pojedinaca poput predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika i sramotnih asocijacija koje on i njegovi sponzori u Beogradu gaje s Putinovim režimom, pozivamo atlantsku zajednicu da prepozna značaj i hitnost našeg članstva u NATO-u”, naglašava Bećirović.

Vjeruje kako bi ubrzani NATO put za Bosnu i Hercegovinu opravdao svrhu Saveza koja se temelji na vrijednostima.

“Moralna je obaveza učiniti sve da se historija ne ponovi na Balkanu. Na raskršću historije, naravno s Ukrajinom na umu, lično i kolektivno iskustvo tjera nas da ustanemo i poduzmemo hrabre akcije. Kao što je primijetio Stoltenberg, ulazak Finske u NATO pokazuje da su vrata Saveza i dalje otvorena. Bosna i Hercegovina mora biti među sljedećim državama koje će proći kroz ta vrata”, dodaje član Predsjedništva.

Naglašava kako je za ostvarenje ovog cilja neophodna vizija i vodstvo, a da će podrška Sjedinjenih Država biti od ključne važnosti.

“Bit će teško, ali protekla je godina pokazala da euroatlantska zajednica još uvijek ima kapacitet za pružanje rezultata kada situacija to zahtijeva. Nadalje, protekla godina pokazala je imperativ preventivnog djelovanja, prije nego što se negativni trendovi spuste u silaznu spiralu. Kao što je iskustvo s Ukrajinom pokazalo obrnuto, Rusija se vjerovatno neće usuditi napasti članice NATO-a, znajući da će sva snaga Saveza doći izvršiti pritisak. Ova preventivna mjera bi, zauzvrat, koristila Savezu u daljnjoj stabilizaciji Zapadnog Balkana, podržavanju integracije u EU i dodavanju još jedne profesionalizirane članice”, ističe Bećirović i zaključuje:

“Kroz podršku Sjedinjenih Država, EU i NATO-a Ukrajini, Moldaviji, Finskoj i Švedskoj, cijeli slobodni svijet je sigurniji. Bosna i Hercegovina mora biti dio budućnosti te računice. A najznačajnija rezultirajuća politika trebala bi biti naš hitni ulazak u NATO”.