Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića danas se obratio u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, povodom rezolucije o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici

“Pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a (Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju) potvrđeno je da je nad Bošnjacima u UN sigurnoj zoni Srebrenica počinjen genocid. To su sudske presude koje ne mogu biti izbrisane iz historije čovječanstva. Najviši sudovi UN-a dokazali su šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine. Nijedan genocid nakon Drugog svjetskog rata nije tako detaljno dokumentovan kao genocid u Srebrenici. Podsjećam, Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa; 422.000 dokumenata; 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora. Tribunal nije sudio narodima, već je utvrđivao individualnu odgovornost. Bivši generalni sekretar UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir Kofi Annan je u svom izvještaju o padu Srebrenice iz 2000. napisao da su UN u Srebrenici napravile “grešku pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene”. On je, također, poručio da je ono što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi sramota za UN, jer su se strašni zločini dogodili pred očima trupa UN-a. UN su napravile grešku 1995, ali ne smiju napraviti novu grešku 2024. godine. Žrtve genocida i njihove porodice zaslužuju makar mali djelić pravde”, rekao je Bećirović.

Devet ključnih ciljeva Rezolucije o Srebrenici

U predloženom tekstu rezolucije o 11. julu, kao međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995, poziva se, kaže Bećirović, na civilizacijske vrijednosti. Navodi 9 ključnih ciljeva rezolucije koje prenosimo u cjelosti:

1. Jačanje kulture mira i ohrabrivanje pravde

Temeljni cilj ove rezolucije je izgradnja održivog mira, i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana. Proces pomirenja se mora sastojati od sveukupnog oporavka društva, priznavanja genocida i zločina, prepoznavanja žrtava, te kažnjavanja zločinaca, ali sa fokusom na ishod koji će promovirati mir i pravdu.

2. Okretanje prema budućnosti, ne prema prošlosti

Prošlost ne možemo promijeniti, ali na budućnost možemo uticati. Cilj ove rezolucije nije prekrajanje prošlosti, jer je to nemoguće učiniti. Smisao ove rezolucije je u naglašavanju važnosti izgradnje sigurnije budućnosti za nove generacije.

3. Rezolucija je u funkciji pomirenja u regiji Zapadnog Balkana

Usvajanje ove rezolucije bi nesumnjivo dugoročno pomoglo i ohrabrilo proces pomirenja unutar Bosne i Hercegovine, kao i u regiji u cjelini.

4. Institucionalna zaštita naslijeđa sudova UN-a

Institucionalnom zaštitom naslijeđa tribunala i sudova UN-a istovremeno se štite civilizacijske vrijednosti i temeljni principi na kojima počivaju UN, ali i doprinosi da se zločin genocida više nikada ne ponovi. Radi budućeg rada UN-a i očuvanja kredibiliteta ove najbitnije međunarodne organizacije, izuzetno je važno da se izvuče pouka iz neuspjeha UN-a u sprečavanju genocida u Srebrenici.

5. Važna poruka i upozorenje čovječanstvu

Usvajanjem ove rezolucije poslali bismo važnu poruku čovječanstvu. UN treba podsjećati na pravosnažne presude svojih sudova o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici, jer one trebaju služiti kao stalno upozorenje čovječanstvu. Zato je, između ostalog, potrebno da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, kao što je to učinila i u Rezoluciji o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Ruandi nad Tucijima. Ruandu i Srebrenicu ne smijemo nikada izbrisati iz kolektivne memorije čovječanstva.

6. Solidarnost s žrtvama, osuda zločinaca i sprečavanje negiranja genocida

Negiranjem počinjenog genocida u i oko Srebrenice, kao i glorificiranjem pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli svjedoci genocida svakodnevno su izloženi atacima na njihovo dostojanstvo. Usvajanjem ove rezolucije pružili bismo podršku porodicama žrtava genocida u njihovoj borbi za istinu i pravdu.

7. Afirmacija kulture sjećanja

Njegovanje kulture sjećanja treba da bude u funkciji poticanja procesa kritičkog suočavanja s prošlošću. Kritičkim suočavanjem s prošlošću želimo naglasiti važnost očuvanja ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca, te potaknuti empatiju prema žrtvama genocida. Zato je ova rezolucija od izuzetnog značaja. Kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici nije i ne smije biti kultura negiranja, nego kultura pamćenja, kako se genocid nikada i nikome ne bi ponovio.

8. Rezolucija je u funkciji dijaloga i izgradnje inkluzivnog društva

Obrazovanje javnosti, uz poticanje kritičke refleksije i javnog dijaloga, predstavlja temeljni osnov izgradnje društveno svjesnih građana, spremnih suprotstaviti se ideologijama i politikama koje dovode do genocida. Rezolucijom želimo pridonijeti izgradnji inkluzivnog društva utemeljenog na civilizacijskim vrijednostima.

9. Rezolucija ima globalni značaj jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genocida

Rezolucija bi trebala potaknuti države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida. Usvajanje rezolucije Generalne skupštine UN-a je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu. Uvjereni smo da je ova rezolucija podjednako važna za sve nas zajedno, za svijet koliko i za Bosnu i Hercegovinu, jer njom se nedvosmisleno iskazuje, na globalnom nivou, osuda genocida, podrška žrtvama, sprečavanje negiranja genocida i spremnost da zajedno radimo na prevenciji genocida.

Ispit za UN

Istakao je kako se ova rezolucija bazira na međunarodnom i nacionalnom pravu te podsjetio na pravne činjenice. Potom je naglasio: “Veoma je važno da razbijemo lažnu propagandu koja pokušava ovu rezoluciju predstaviti kao napad na jedan narod. Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Ostali, kao i svi građani naše države, integralni su dio bosanskohercegovačkog jedinstva u različitostima. Tako je bilo i tako će ostati. Rezolucija o genocidu u Srebrenici nije nikakva prijetnja srpskom narodu. Ne postoje genocidni narodi. Postoje zločinci koji su odgovorni za genocid. U ovoj rezoluciji nema nijedne rečenice koja govori o kolektivnoj odgovornosti jednog naroda. To je istina koja se mora javno izgovoriti. Ne postoji nijedan opravdan razlog da bilo koja država na svijetu ne podrži predloženu rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Pozivam one koji lobiraju protiv usvajanja ove rezolucije da to prestanu činiti i da podrže usvajanje ove rezolucije. Genocid u Srebrenici, u srcu Evrope, ne smije biti zaboravljen i negiran. Ne smijemo to dozvoliti zbog budućnosti čovječanstva.  Sjećanjem čuvamo i dostojanstvo žrtava. Sjećanjem se borimo i za sigurnu budućnost novih generacija.”

Naveo je kako je ovo veliki ispit i za UN.

“Ovo je i pitanje zaštite kredibiliteta ove najviše međunarodne organizacije, čiji su najviši sudovi već donijeli pravosnažne presude o genocidu u Srebrenici. Nadam se da će članice UN-a zaštititi međunarodno pravo i poslati globalnu poruku da ima nade za pravedniju budućnost čovječanstva”, zaključio je Bećirović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad