Međunarodni je dan šuma, ali nema mnogo razloga za slavlje. Iako smo jedna od rijetkih zemalja, u kojoj šume pokrivaju oko 50% teritorije, čini se da to ne znamo sačuvati. Nelegalna sječa, česti požari, prevođenje šumskih u građevinska zemljišta, samo su neki od problema sa kojima se borimo iz godine u godinu. Borimo, ali bez federalnog Zakona o šumama.

Jasnim porukama, đaci sarajevskih osnovnih škola obilježili su na Trebeviću Međunarodni dan šuma. Svjesni i sami da su to pluća, bez kojih ne bi mogli disati.

“Mi trebamo čuvati naše šume, ne trebamo paliti naše šume, ne trebamo sjeći drva, ne trebamo bacati smeće”, kaže jedan učenika, dok drugi dodaje: “Jer to zagađuje prirodu. Ako je priroda zagađena, onda je zagađen i zrak, a mi koristimo zrak da dišemo”.

Na ovaj način se već 14 godina pokušava skrenuti pažnja na važnost očuvanja ovog prirodnog bogatstva.

“Mi edukujemo mlađe naraštaje za budućnost. Sve polazi od pojedinačnog primjera, od rada, rada sa mladima, jer edukacija je najvažnija u najmlađem dobu”, kaže Mustafa Zvizdić iz KJU za zaštićena prirodna područja Sarajeva.

Nedostaje Zakon o šumama

No, čini se da mlađi ipak to bolje shvataju od odraslih. Protestima se nastoji skrenuti pažnja nadležnima u Federaciji Bosne i Hercegovine, na neophodnost entitetskog Zakona o šumama. Zakon ne postoji od 2009. godine, kada ga je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim.

“To je posljedično dovelo do toga da je oblast šumarstva postala vjerovatno jedna od najkorumpiranijih i zasigurno najneuređenijih oblasti. Apelujemo na Vladu FBiH i resorno ministarstvo, simbolično na Međunarodni dan šuma, da usvoji komentare struke, nauke i građana, a posebno apelujemo da se izbaci član 63. kojim se nastoji omogućiti pustošenje naših šuma zarad privatnih interesa stranih i domaćih kompanija”, objašnjava Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene.

Šume postaju građevinska zemljišta

Uporedo, brigu o šumama preuzeli su kantoni, ali ne svi. Recimo, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu ne postoji zakon. U ostalim, u kojima postoji, izgleda da se ne poštuje mnogo.

“Tamo gdje zakona imamo, zakona nema. U Kantonu Sarajevo, na zapadnim obroncima Treskavice, traje besomučna sječa starih šuma. Kanton Sarajevo, gdje nas ubjeđuju da je sve po evropskim standardima, a svega 5% planiranih količina se godišnje pošumi. Hektari šume nestaju, pretvaraju se u građevinsko zemljište, Bjelašnica je primjer strašne devastacije, gdje stambena gradnja stigla na rub jedne od rijetkih prašuma. To se sve nastavlja”, kaže Anes Podić Eko-akcije.

Iako je resorno federalno ministarstvo vratilo Zakon o šumama u javnu raspravu, aktivisti navode da je potrebno modernizirati novi prijedlog zakona o šumama.

“Ovaj prijedlog zakona, on se bazira na koncesijama, ko će kome koncesiju dati. To treba ukinuti. Treba da ostanu javna poduzeća u državnom vlasništvu, ali da se restruktuiraju, da ne ostvaruju samo prihod od drveta, da ostvaruju prihod i od drugih dobara iz šume, jer drvo nije jedini prihod koji šuma može dati. Džaba sve pričati, političari treba da znaju jednu stvar, džaba vam bogatstvo koje uzimate iz šume. Kad nestane šume, nestaće i ove države, nestaće i civilizacije”, jasan je profesor na Šumarskog fakultetu, Dalibor Balijan.

Nestajanju šuma umnogome doprinose požari i krađa. Svake godine ukrade se skoro dva miliona kubika šume, navode aktivisti. O genetičkim rezervama, kojima bismo obezbjedili buduće naraštaje, se ne razmišlja.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad