Druga po siromaštvu, a posljednja po stranim ulaganjima, naša država bilježi i rekordnu stopu inflacije od 15,8%. Oporavak će, kažu stručnjaci, biti dug i neizvjestan.

Politički konflikti svakodnevno pune medijske naslovnice. Teške riječi i zapaljiva retorika. Stoga, ne treba čuditi što je stranim ulagačima, Bosna i Hercegovina posljednja stanica u regionu, ali i u Evropi.

“Vlast na svim nivoima ne radi ništa da se stabilizuje politička situacija, i sigurno da niko neće uložiti svoj novac tamo gdje je nestabilno. Bosna i Hercegovina je, što se tiče stranih investicija u regionu u najvećem zaostatku. Srbija je tu šampion, u Srbiju se najviše ulaže zbog stabilne političke situacije”, kazao je Momčilo Komljenović iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH.

Stručnjaci upozoravaju i na druge probleme. Izostanak domaćih investicija, te prirodu javnih.

“Domaći investitori se suzdržavaju od investiranja zato što se boje za sigurnost datih investicija. Kada je riječ o javnim investicijama, njih treba posmatraati u kontekstu izbornih ciklusa. Uglavnom imamo maksimalne javne investicije kada je riječ o izbornom periodu, izbornim kampanjama, od jedinica lokalne samouprave preko kantona, entiteta, pa do države”, kazao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Početkom godine i poslodavci su upozoravali na problem ulaganja u državi. Osim političkih rizika, razlozi su i složena procedura sa kojom se investitori suočavaju nakon registracije firme, te nedostatak radne snage.

“Problem je ovdje kada krenete u realizaciju, kada vam trebaju građevinske dozvole, urbanističke saglasnosti, okolinske dozvole, tada sporost birokratije dolazi do izražaja. To je jedan limitirajući faktor za sve vrste ozbiljno biznisa i ozbiljnih investicija. Evidentno je i da se u zadnje vrijeme sve više i više kompanija javlja sa problemom pronalska radne snage. Jednostavno moramo otvoriti mogućnost da se radnici dovedu kako bi naša ekonomija narasla”, kazao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Ali ekonomija u Bosni i Hercegovini ne raste i i dalje je uvozno-zavisna. Tokom prvih 6 mjeseci ove godine, obim spoljnotrgovinske razmjene povećan je za 41,1%, u odnosu na isti period prošle godine. Iako je zabilježen porast oba, uvoz je i dalje veći od izvoza.

“Ne radi se o količinskom povećanju niti robnom povećanju, niti uvoza ni izvoza, već se radi o povećanju cijena. Ako se izuzmu inflatorna kretanja u okviru robne razmjene Bosna i Hercegovina za 6 mjeseci, bilježi svojevrstan status quo u odnosu na 2021. godinu”, kazao je Zdravko Marinković, predsjednik VTK BiH.

Uz odlazak radne snage, manjak stranih investicija, te političku nestabilnost, Bosna i Hercegovina suočava se sa rekordnom inflacijom koja je dostigla čak 15,8%.

Neizvjesno je koliko će trebati vremena za oporavak.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad