Bivši haški tužitelj koji je radio na slučajevima Karadžića i Mladića: Bez oklijevanja bih podigao optužnicu za genocid protiv lidera Izraela

U domu bivšeg tužitelja upečatljivo umjetničko djelo prikazuje zločine koje je ovaj odvjetnik iz Sydneya pomogao istražiti. Slika koja visi u Blewittovom kućnom uredu prikazuje uokvirenu kartu Bosne i Hercegovine, prekrivenu nadgrobnim spomenicima koji označavaju mjesta ratnih zločina i genocida koje je on procesuirao 1990-ih. Bodljikava žica okružuje granicu: simbol koncentracijskih logora koji su šokirali svijet.

Djelo je uvid u Blewittov desetogodišnji mandat kao zamjenika tužitelja Haškog tirbunala - prvog međunarodnog suda koji je istraživao međunarodne ratne zločine nakon što su bivši nacistički vođe suđeni u Nürnbergu, a japanski u Tokiju, nakon Drugog svjetskog rata. Njegovi uspjesi pomogli su u osnivanju stalnog Međunarodnog krivičnog suda (MKS) 2002. godine.

"To je nešto u čemu sam jako ponosan što sam sudjelovao", kaže Blewitt u razgovoru za australske medije.

Ali postati pionir u tome nije nešto što je 78-godišnjak planirao.

"Slučajno sam se upleo u ratne zločine", kaže Blewitt, prisjećajući se kako se našao istražujući nacističke kolaboracioniste koji su došli u Australiju nakon Drugog svjetskog rata.

Nakon što je osigurao svoj prvi posao u uredu šefa javnog tužiteljstva, Blewitt kaže da prijelaz s "običnog kriminala" na "ratni zločin" nije bio tako velik skok.

"U mnogim aspektima, zločini koji predstavljaju ratne zločine bili su ubistva, silovanja, obične kriminalne aktivnosti, osim što su počinjeni u kontekstu oružanog sukoba... i u puno većim razmjerima", kaže on.

Nakon karijere provedene u traženju pravde za žrtve i više od decenije istražujući ratne zločine, Blewitt sada promatra druge kako se bore za provedbu međunarodnog krivičnog prava slijedeći njegove korake.

"Ono što se danas događa diljem svijeta je potpuno razočaranje", ističe.

Blewitt je počeo istraživati ratne zločine 1988. godine, nakon što je regrutiran u australsku Jedinicu za posebne istrage (SIU) koju je osnovala Hawkeova vlada kako bi istražila osumnjičene nacističke kolaboracioniste koji žive u Australiji.

Postao je šef jedinice 1991. i istraživao je Australce optužene za sudjelovanje u masovnim pogubljenjima židovskog stanovništva, uglavnom u Ukrajini.

To je uključivalo prikupljanje svjedočanstava osoba iz Kanade, Sjedinjenih Država, Izraela i Europe.

Osnivanje suda za ratne zločine u Jugoslaviji: Bilo je prilično očito da su se činili ratni zločini

Blewitt je još uvijek radio za SIU kada se Jugoslavija počela raspadati početkom 1990-ih. Kada su neke od bivših republika, uključujući BiH, proglasili neovisnost, izbio je niz nasilnih etničkih sukoba.

"Slušali smo vijesti na radiju, televiziji, u novinama i bilo je prilično očito da su se činili ratni zločini", kaže Blewitt.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda glasalo je 1992. za osnivanje suda, MKSJ-a, radi istrage. Blewitt je preuzeo ulogu zamjenika tužitelja u februaru 1994.

Stigao je u Haag kako bi u potpunosti postao zadužen za izgradnju ureda od nule, zapošljavanje osoblja i pokretanje istraga.

Njegov prvi tužitelj, Richard Goldstone, imenovan je u augustu nakon što ga je Nelson Mandela otpustio s dužnosti ustavnog suda u Južnoj Africi.

Procesuiranje genocida

U julu 1995., Blewittov stol već je bio prepun izvještaja o zločinima diljem Balkana: masovna ubistva nenaoružanih civila, raširena zatočenja u koncentracijskim logorima, mučenja i silovanja.

Ali sjeća se da je čuo navode da se u Srebrenici, malom gradu na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, dogodilo "nešto strašno".

Pokazalo se da je to bilo najveće masovno ubistvo na europskom tlu od Drugog svjetskog rata, a kasnije su ga MKSJ i Međunarodni sud pravde proglasili genocidom.

Više od 8000 uglavnom muslimanskih muškaraca i dječaka pobijeno je u onome što je Ujedinjeni narodi proglasili "sigurnom zonom".

Blewitt kaže da je njegov tim "vrlo rano u članku utvrdio" da su napad na Srebrenicu izvele snage bh. Srba pod vojnom komandom generala Ratka Mladića i pod vodstvom Radovana Karadžića. Krenuli su s optužnicom protiv obojice.

Istraga je ubrzo otkrila postojanje masovnih grobnica s tijelima hiljada žrtava koje su pogubljene.

"Amerikanci su nam puno pomogli koji su nam dali zračne snimke masovnih grobnica", kaže Blewitt.

"Čim su Srbi saznali da znamo za grobna mjesta, počeli su uklanjati tijela i odnositi ih na udaljenija mjesta kako bi ih pokopali u sekundarnim grobnicama. Uspjeli smo identificirati i primarna i sekundarna grobna mjesta te smo odlučili provesti ekshumacije tijela u tim grobnim mjestima", dodaje.

Blewitt kaže da je njegov rad na naređivanju ekshumacija tokom istraga nacističkih ratnih zločina u Australiji bio "velika pomoć", budući da su neki od uključenih djelatnika sada radili s njim u Haagu.

"Pažljivo su pregledali nalazišta uspoređujući uzorke tla", kaže on.

"Uspjeli su povezati sekundarna mjesta s primarnim mjestima, a svi ti forenzički dokazi postali su vrlo važni u kasnijim krivičnim progonima koji su uslijedili", dodaje.

U novembru 1995. podignute su optužnice protiv Karadžića i Mladića, čime im je onemogućeno sudjelovanje na mirovnim pregovorima u Daytonu, Ohio.

Kritičari su im rekli da bi odluka mogla prekinuti mirovni proces.

"Ali naše je mišljenje bilo da ne možete imati mir bez pravde i da su oni bili glavni odgovorni za genocid, stoga ih je trebalo procesuirati", kaže Blewitt.

Kako uhapsiti osumnjičenog ratnog zločinca

Blewitt se prisjeća da je tužiteljstvo došlo do tačke u kojoj su podignute desetine javnih optužnica, ali je MKSJ bio u opasnosti da postane "bezubi tigar" jer niko od optuženih za ratne zločine nije izveden pred sud.

Konačno je došlo do preokreta 1996. godine tokom mandata druge glavne tužiteljice MKSJ-a, Louise Arbour iz Kanade.

"Uspjeli smo efikasno prisiliti NATO, SFOR, da počnu hapsiti bjegunce“, kaže Blewitt.

"Čim se dogodio prvi pokušaj uhićenja, otvorila su se vrata", prisjeća se i dodaje:

"Prije nego što smo se snašli, pritvorski centar u Haagu bio je pun i bilo je potrebno izgraditi dvije dodatne sudnice kako bi se smjestili svi optuženici".

Bio je to uzbudljiv i historijski trenutak koji je, kako Blewitt kaže, zauvijek oblikovao lice Haaga i međunarodnog humanitarnog prava.

"Suđenja su se održavala svakodnevno u tri sudnice, tribunal je bio u punom jeku", kaže on. "[To] je dalo povjerenje onima koji su osnovali stalni međunarodni sud - MKS - a kada je on osnovan, onda je naslijeđe suda očito postalo jasno".

Kad je napustio MKSJ 2004. godine, Blewitt je bio "vrlo optimističan da je međunarodno kazneno pravo napokon provedivo".

"Ali u ovom trenutku više ne gajim taj optimizam", kaže on.

Frustracija zbog podrivanja procesuiranja ratnih zločina

Dok ratovi bjesne diljem svijeta, Blewitt s frustracijom promatra kako neki svjetski čelnici potkopavaju institucije uspostavljene kako bi počinitelje ratnih zločina pozvali na odgovornost.

U februaru je američki predsjednik Donald Trump potpisao izvršnu uredbu kojom se sankcionira Međunarodni krivični sud (MKS), rekavši da je sud izdao "neutemeljene naloge" protiv izraelskih čelnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua.

U slučaju 'Situacija u Državi Palestini' MKS-a navodi se da postoji razumna osnova za vjerovanje da Netanyahu i njegov bivši ministar odbrane Yoav Gallant snose kaznenu odgovornost za "ratni zločin izgladnjivanja kao metodu ratovanja; i zločine protiv čovječnosti ubojstva, progona i drugih nehumanih djela". Izrael poriče optužbe.

Blewitt ukazuje na navode, uključujući i one u listu The Guardian, da je izraelska obavještajna služba Mossad navodno nadzirala, hakirala, vršila pritisak i prijetila visokim dužnosnicima MKS-a u nastojanju da poremeti istrage suda.

Tvrdi da je bivši kolega, umiješan u optužnice protiv Netanyahua i Gallanta, dao ostavku na mjesto u Međunarodnom kaznenom sudu zbog stresa nakon što mu je policija savjetovala da poduzme sigurnosne mjere, poput ugradnje neprobojnih ulaznih vrata i prozora u svoj dom.

Jedno je ne priznati tribunal, MKS, ali je sasvim drugo namjerno se miješati u procese, smatra Blewitt.

Tvrdnje o genocidu u Gazi - "nema kraja dokazima"

Slučaj MKS-a nije uključivao optužbu za genocid.

Međutim, Međunarodni sud pravde (MSP), međutim, razmatra slučaj koji je pokrenula Južna Afrika, razmatrajući čini li Izrael genocid u Gazi.

Blewitt kaže, da bi, da je danas u uredu tužitelja MKS, "bez oklijevanja podigao optužnicu protiv izraelskih lidera za genocid i prepustio sudu da odluči je li to genocid ili ne".

Uspoređuje to sa Srebrenicom, koja je u to vrijeme smatrana "jasnim genocidom", jer je postojala "genocidna namjera" da se "u cijelosti ili djelomično uništi politička, etnička ili vjerska grupa".

Na pitanje zašto ima takvu procjenu, Blewitt odgovara:

"Nema direktnih dokaza osim komentara koje s vremena na vrijeme daju razni izraelski čelnici, a koji sugeriraju da samo žele izbrisati Palestince s lica Zemlje".

Kaže da se čini da nema proporcionalnosti izraelskim napadima, u kojima često ginu djeca ili nevini civili.

"Bombardirati će zgradu i reći da traže određenog vođu Hamasa, a neće se brinuti o 30, 40, 50, 100 ljudi u neposrednoj blizini koji će biti ubijeni ili ranjeni kao rezultat tog napada", kaže Blewitt.

Blewitt kaže da bi proces istrage navodnih ratnih zločina u Gazi bio vrlo drugačiji od njegovog iskustva iz 1990-ih, kada nije bilo društvenih mreža ni pametnih telefona.

Sada svako s telefonom može snimiti što se događa i nema kraja dokazima za one koji istražuju što se događa u Gazi.

"Razlika je sada u tome što istražiteljima nije moguće ući u Gazu na terenu ili istraživati mjesta zločina", kaže Blewitt. "Istražitelji MKSJ-a su 1995. imali pristup mjestima zločina. Ali sada oni koji istražuju Gazu nemaju".

Nema mira bez pravde

Rješavanje slučajeva ratnih zločina pred MKSJ-om trajalo je više od decenije, a rješavanje slučajeva povezanih s trenutnim sukobima, poput onih u Gazi i Ukrajini, moglo bi se suočiti s istim kašnjenjima.

Blewitt kaže da bi ishodi mogli ovisiti o tome hoće li MKS moći ponovno steći svoj legitimitet suočen s naporima da ga se potkopa.

"Ako MKS može nadživjeti Trumpovu administraciju i vratiti dio kredibiliteta, onda će se možda vratiti na pravi put“, kaže on.

Posljednjih sedmica međunarodna osuda izraelskih postupaka u Gazi raste, posebno u vezi s humanitarnom pomoći i rastućom krizom gladi.

Svjetski lideri, uključujući australskog premijera Anthonyja Albanesea, odbacili su izraelska poricanja da "u Gazi nema gladi". Čak i Trump kaže da su slike djece "stvarni prikaz gladi".

Izraelske grupe za ljudska prava također optužuju vladu za genocid, uključujući istaknutog aktivista Julija Novaka iz B'Tselema.

Iako postoje neosporne snage koje djeluju protiv međunarodnog kaznenog pravosuđa, Blewitt smatra priliku za rad na terenu "privilegijom".

"Ne možete imati mir bez pravde", zaključuje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad