Visoki predstavnik Evropske Unije, Josep Borrell, je komentarisao stanje u Bosni i Hercegovini ekskluzivno za N1, navodeći da je potrebno izbjeći daljnu eskalaciju situacije i da bi politički lideri trebali da rade na “pomirenju, izgradnji povjerenja i poštovanja među zajednicama", umjesto preduzimanja “jednostranih mjera koje doprinose destabilizaciji zemlje.”

Borrellov stav o Bosni i Hercegovini prenosimo u cijelosti:

“Bosna i Hercegovina (BiH) puni naslovne strane iz sasvim pogrešnih razloga. Umjesto slavljenja dostignuća na njenom putu prema EU, vijesti o BiH vraćaju se u prošlost. Politička kriza uzrokovana prijetnjama da će se poništiti 26 godina mira i napretka može oteti potencijal BiH. Rukovodstvo vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS) ispituje granice hodanja po ivici, prijeteći akcijama koje potkopavaju ekonomske i zdravstvene interese u Republici Srpskoj i tkivo Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine. U Federaciji BiH mnogi političari održavaju status quo tako što blokiraju napredak i igraju se umjesto da poboljšavaju podjelu vlasti i funkcionalnost institucija.

EU stoji uz jednu suverenu Bosnu i Hercegovinu i uz sve građane BiH koji su umorni od korupcije i koji traže odgovornost svojih lidera za stvaranje bolje budućnosti. Vizija evropske BiH i Zapadnog Balkana nudi viziju prosperiteta i sigurnosti utemeljenu na vladavini prava i slobodnom kretanju roba, kapitala, ljudi i usluga. Vizija BiH koja je čvrsto usidrena unutar EU. Dosta je prošlosti, evropska budućnost je daleko privlačnija.

Građani BiH ujedinjeni su u želji za ekonomskim rastom, boljom zdravstvenom zaštitom i obrazovanjem, stabilnošću i sigurnošću svoje porodice ili biznisa, za životom bez korupcije, za tim da odgajaju svoju djecu u okruženju koje nije zagađeno niti zagađuje njihov um. Žele da uživaju u svom etničkom, vjerskom, kulturnom i građanskom identitetu, bez obzira na to gdje žive, i da taj identitet ne bude prepreka pri zapošljavanju ili u javnom, društvenom i političkom životu. Oni žele standarde EU i članstvo u EU.

Zapadni Balkan sveukupno doživljava ekonomski rast bez presedana, ali BiH zaostaje i nije pripremljena da iskoristi prednosti regionalne ekonomske integracije. Pokušaji da se vrate nadležnosti nad lijekovima, oružanim snagama, PDV-om ili drugim centraliziranim funkcijama stvaraju nestabilnost i vraćaju BiH unazad. Građani RS mogu izgubiti više nego ikad. Da li su sve brige koje su artikulisale stranke iz RS neopravdane? Ne, nisu same po sebi. Nedostatak zakona o imovini na državnom nivou stvara neizvjesnosti koje će i dalje sprječavati punu zaštitu i funkcionalno korištenje javnog zemljišta od strane entiteta. Odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da iskoristi takozvana Bonska ovlaštenja i kriminalizuje negiranje genocida nije vezano za kolektivnu krivicu ili napad na RS, već za dostojanstvo svih žrtava. Parlament BiH je mjesto za raspravu o takvim pitanjima. Umjesto preduzimanja jednostranih mjera koje doprinose destabilizaciji zemlje, fokus bi trebao biti na pomirenju, izgradnji povjerenja i poštovanja među zajednicama. Što se tiče Ureda visokog predstavnika (OHR), ostaje stav Evropske unije da je cilj da se nadzor preko odgovornih institucija preda građanima BiH. Slažemo se po pitanju agende “5+2” kao preduslova za zatvaranje OHR-a, ali uslovi za to još nisu ispunjeni. Trenutne radnje jednostavno odlažu završetak međunarodnog nadzora. Potrebi za njegovim stalnim prisustvom najviše doprinose oni koji najglasnije pozivaju na zatvaranje OHR-a.

Politička rješenja nisu iscrpljena. Mora se izbjeći dalja eskalacija i potreban je pozitivan put naprijed za povratak na konstruktivne procese donošenja odluka u institucijama BiH. Vidjeli smo da kada postoji iskrena politička volja, rukovodstvo BiH može provesti reforme. Trenutno, međutim, BiH ne može da iskoristi svoj puni potencijal zbog nedostatka povjerenja i spremnosti na kompromis koalicionih “partnera” SDA, SNSD-a, HDZ-a BiH i DF-a, što dovodi do zastoja i nemogućnosti postizanja zdravorazumnih dogovora.

Ustavna i izborna reforma je stoga hitan prioritet. To je ključna mjera za izgradnju povjerenja i prevenciju izborne prevare. Ustavna reforma ima za cilj uklanjanje diskriminacije iz Ustava BiH kroz punu implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH. Ovo uključuje izmjene i dopune Izbornog zakona kako bi se ojačao integritet izbora. Ne radi se o uklanjanju koncepta konstitutivnih naroda ili njihovih prava, već o osiguravanju prava za sve na način da se očuva teritorijalna struktura BiH. EU radi na olakšavanju ovih razgovora zajedno sa Sjedinjenim Državama. Naši stručni timovi, predvođeni visokim zvaničnicima Angelinom Eichhorst i Mattom Palmerom, zajedno s našim ambasadorima, omogućavaju politički dijalog kako bi se istražile opcije u skladu sa standardima koje bi imale potrebnu podršku u parlamentu. Naši visoki zvaničnici trenutno su ponovo u BiH kako bi intenzivno radili sa liderima na terenu. U sklopu ovog procesa nastojimo unaprijediti funkcionalnost upravljanja, posebno u Federaciji BiH. Promjene koje utječu na izbore moraju se donijeti mnogo prije izbora 2022. Godine.

EU će u potpunosti podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a vojna operacija EU na terenu, EUFOR ALTHEA, nastavit će ispunjavati svoj osnovni mandat održavanja sigurnog okruženja za sve građane BiH i implementacije civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bolja budućnost za sve u BiH zahtijeva izgradnju, a ne rušenje. Politika straha je gubitnička strategija. Vrijeme je da se vratimo za stol, da lideri oba entiteta nađu konsenzus i rješenja za bolju budućnost svih građana u BiH.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad